Liturgijska godina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uskrsno vrijeme + malo |
Uvod |
||
Redak 6:
==
=== Dani ===
Osnovna kalendarska jedinica i vrijeme koje se slavi je dan. On traje od ponoći do ponoći kao građanski dan, ali svetkovine (vidi dalje) i nedjelje se počinju slaviti večer prije, što je ostatak [[Židovi|židovskog]] shvaćanja da dan traje od zalaska do zalaska sunca.
Line 12 ⟶ 14:
Kršćani prije svega slave [[nedjelja|nedjelju]], liturgijski prvi dan u tjednu, jer je to dan [[Isus Krist|Kristova]] [[uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuća]].
Značajni dani u kalendaru
* [[svetkovina|svetkovine]];
* blagdani i
* spomendani koji mogu biti obavezni i neobavezni.
[[Misa]] se slavi svaki dan osim [[Veliki petak|Velikog petka]] i [[Velika subota|Velike subote]]. Ovisno o slavlju koje padne na taj dan, određuje se misa, tj. njen sadržaj koji se ima tada obdržavati. U značajnije liturgijske dane svećenik je obavezan držati misu koja je propisana, dok za ostale dane ima određenu slobodu izbora. Nedjeljom i svetkovinama čitaju se tri biblijska čitanja, a u ostale dane dva.▼
Sve nedjelje i neke svetkovine su [[zapovjedni blagdani]], tj. dani kada katolici imaju obavezu otići na misu i uzdržavati se od teških poslova. Zapovjedane svetkovine variraju od države do države, ovisno o tradiciji.
=== Kalendar ===
Crkva ima ''opći kalendar'' kojim se propisuju slavlja koja su obavezna u cijeloj Crkvi. Svaka [[biskupija]] za svoje područje dopunja kalendar drugim značajnim slavljima, kao što je svetkovina sveza zaštitnika biskupije isl. Također, i [[župa|župe]], samostani i ostale crkve mogu dodatno popunjati kalendar.
Kalendar se slaže od dva preklapajuća kalendara, jednog vezanog za datume i drugog vezanog za liturgijska razdoblja koja su uglavnom vezana za tjedne. Fiksni dio kalendara propisuje svetkovine, blagdane, obavezne i neobavezne spomendane koji padaju na određene točne datume, a mnogi dani mogu biti i prazni. Osim nekoliko važnijih datuma to su uglavnom spomendani [[svetac]]a. Pomični dio kalendara propisuje liturgiju određenog dana u tjednu (nedjelje ili svagdana) određenog tjedna određenog razdoblja, koji pored toga može i ne mora biti rangiran kao svetkovina, blagdan ili rjeđe spomendan. Tako se redovito događa da na isti dan određene godine padnu dva slavlja, od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom redosljedu (vidi dalje). Ako svetkovina prepusti mjesto drugom slavlju, ona se ipak mora održati te se prebacuje na drugi dan. Nešto je kompliciranije za razdoblje adventa od [[17. prosinca]] i božićno vrijeme jer se ta razdoblja, osim po tjednu, ravnaju i po datumima. Tu se može dogoditi da se preklope dva slavlja iz liturgijskog razdoblja, no i tada vrijedi isti redosljed.
=== Liturgijska slavlja ===
▲Liturgijsko slavlje prije svega je [[Misa]]. Ona se slavi svaki dan osim [[Veliki petak|Velikog petka]] i [[Velika subota|Velike subote]]. Ovisno o slavlju koje padne na taj dan, određuje se misa, tj. njen sadržaj koji se ima tada obdržavati uključujući i boju liturgijskog ruha. U značajnije liturgijske dane svećenik je obavezan držati misu koja je propisana, dok za ostale dane ima određenu slobodu izbora. Nedjeljom i svetkovinama čitaju se tri biblijska čitanja, a u ostale dane dva.
Ostala slavlja (sprovod, [[križni put (molitva)|križni put]], razne molitve) ili sakramenti mogu se slaviti ako je to dozvoljeno kalendarom, i imaju posebno propisana pravila.
== Došašće ==
| |||