Liturgijska godina: razlika između inačica

Kalendar se slaže od dva preklapajuća kalendara, jednog vezanog za datume i drugog vezanog za liturgijska razdoblja koja su uglavnom vezana za tjedne. Fiksni dio kalendara propisuje svetkovine, blagdane, obavezne i neobavezne spomendane koji padaju na toćnotočno određene datume, a mnogi dani mogu biti i prazni. Osim nekoliko važnijih datuma to su uglavnom spomendani [[svetac]]a. Pomični dio kalendara propisuje liturgiju određenog dana u tjednu (nedjelje ili svagdana) određenog tjedna određenog razdoblja, koji pored toga može i ne mora biti rangiran kao svetkovina, blagdan ili rjeđe spomendan. Tako se redovito događa da na isti dan neke godine padnu dva slavlja od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom redosljedu (vidi dalje). Ako svetkovina prepusti mjesto drugom slavlju, ona se ipak mora održati te se prebacuje na drugi dan. Nešto je kompliciranije za razdoblje adventa od [[17. prosinca]] i božićno vrijeme jer se ta razdoblja, osim po tjednu, ravnaju i po datumima. Tu se može dogoditi da se preklope dva slavlja iz liturgijskog razdoblja, no i tada vrijedi isti redosljed.