Liturgijska godina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 22:
Crkva ima ''opći kalendar'' kojim se propisuju slavlja koja su obavezna u cijeloj Crkvi. Svaka [[biskupija]] za svoje područje dopunja kalendar drugim značajnim slavljima, kao što je svetkovina sveca zaštitnika biskupije isl. Također, i [[župa|župe]], samostani i ostale crkve mogu dodatno popunjati kalendar.
Kalendar se slaže od dva preklapajuća kalendara, jednog vezanog za datume i drugog vezanog za liturgijska razdoblja koja su uglavnom vezana za tjedne. Fiksni dio kalendara propisuje svetkovine, blagdane, obavezne i neobavezne spomendane koji padaju na točno određene datume, a mnogi dani mogu biti i prazni. Osim nekoliko važnijih datuma to su uglavnom spomendani [[svetac]]a. Pomični dio kalendara propisuje liturgiju određenog dana u tjednu (nedjelje ili drugog dan u tjednu, tzv. ''svagdana'') određenog tjedna određenog razdoblja, koji pored toga može i ne mora biti rangiran kao svetkovina, blagdan ili rjeđe spomendan. Tako se redovito događa da na isti dan neke godine padnu dva slavlja od kojih jedan ustupa mjesto drugome prema definiranom redosljedu (vidi dalje). Ako svetkovina prepusti mjesto drugom slavlju, ona se ipak mora održati te se prebacuje na drugi dan. Nešto je kompliciranije za razdoblje adventa od [[17. prosinca]] i božićno vrijeme jer se ta razdoblja, osim po tjednu, ravnaju i po datumima. Tu se može dogoditi da se preklope dva slavlja iz liturgijskog razdoblja, no i tada vrijedi isti redosljed.
=== Liturgijska slavlja ===
Redak 169:
|}
Liturgijska razdoblja dodaju se povrh fiksnog kalendara i vezana su za neke fiksne dane, tjedne i datum [[Uskrs]]a. Zato ne počinju i ne završavaju isto svake godine. Tako ni sama liturgijska godina, koja počinje prvom nedjeljom došašća, ne počinje uvijek na isti dan.
Ako dan iz liturgijskog razdoblja (uglavnom svagdan) prepusti mjesto fiksnom danu, slavi se taj fiksni dan kao da nije u liturgijskom razdoblju. Ipak, nekad se u liturgiju kombiniraju elementi razdoblja.
=== Došašće ===
{{glavni|došašće}}
Došašće je prvo razdoblje u liturgijskoj godini, vrijeme priprave za [[Božić]]. Kršćani se pripremaju za proslavu Kristovog prvog dolaska, ali i za njegov drugi dolazak. Prije je došašće bilo pokorničko vrijeme strogo poput korizme, ali se danas to bitno ublažilo.
Počinje u nedjelju najbližu blagdanu [[Sv. Andrija|Sv. Andrije]] ([[30. studenog]]) i traje do [[Badnjak]]a [[24. prosinca]] navečer. Badnja večer liturgijski već spada pod Božić. Došašće ima točno četiri nedjelje. Svetkovine koje padnu u nedjelju prebacuju se na subotu prije. Liturgijska boja je ljubičasta, osim treće nedjelje došašća (tzv. ''Radosna nedjelja'') kada se može obući i roza. U misama na nedjelje došašća ne govori se ''Slava''.
Line 221 ⟶ 223:
Ujutro na četvrtak u velikom tjednu ([[Veliki četvrtak]]) (a rijetko i koji dan prije) slavi se ''misa posvete ulja''. Na njoj se u svakoj biskupiji skupljaju svi svećenici, koliko mogu, i u koncelebraciji sa [[biskup]]om posvećuju ulje (krizmu) koje se koristi u sakramentima tijekom cijele godine.
U korizmi se ne pjeva [[Aleluja]],
=== Vazmeno trodnevlje ===
Line 269 ⟶ 271:
# neobavezni spomendani;
# ostali svagdani (u došašću, božićnom vremenu, vremenu kroz godinu i uskrsnom vremenu).
Kada se Gospodnji blagdani (točka 5.) slave umjesto nedjelje iz točke 6., misa svejedno ima formu nedjeljne, tj. dodaju se treće čitanje i vjerovanje.
Neobavezni spomendani (točka 12.) mogu biti izostavljeni. Oni neobavezni spomendani koji se preklope sa danima iz točke 9., iako im daju prednost, mogu se kombinirati s njima tako da budu spomenuti na misi. Također, i spomendani (točke 10. i 11.) se s njima kombiniraju kao neobavezni spomendani. Zbog toga se obavezni spomendani uglavnom niti ne stavljaju vrijeme kada se mogu preklopiti s točkom 9. Između dva neobavezna spomendana može se izabrati samo jedan. Također, ako dva obavezna spomendana istog ranga padnu na isti dan, oba postaju neobavezna.
| |||