Ordovicij: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Slika Ordovician_Sea.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Kameraad Pjotr |
izvori |
||
Redak 1:
[[Datoteka:
[[Datoteka:
[[Datoteka:Nmnh fg09.jpg|desno|mini|250px|Rekonstrukcija života iz Ordovicija]]
'''Ordovicij''' je drugi od šest
[[Velika Britanija]] je dugo oklijevala priznati
▲[[Datoteka:OilShaleFossilsEstonia.jpg|desno|mini|300px|Fosili iz Ordovicija]]
▲[[Datoteka:Asaphus.jpg|desno|mini|300px|Fosil vrste Asaphus Iepidurus]]
▲[[Datoteka:Graptolite tetragraptus.jpg|desno|mini|300px|Fosil iz Ordovicija]]
▲'''Ordovicij''' je drugi od šest perioda [[Paleozoik]]a. Prije njega je bio [[Kambrij]] a nakon njega [[Silur]]. Ordovicij je dobio ime po plemenu ''Ordoviceji'' iz [[Wales]]a, a definirao ga je [[Charles Lapworth]] [[1879]]. kako bi razriješio svađu između sljedbenika '''Adama Sedgwicka''' i '''Rodericka Murchisona''', koji su stavili iste kamene ostatke na sjeveru Walesa i u period Kambrija i period Silura. Lapworth je prepoznao da se fauna fosila u ostacima razlikuje i od Kambrija i od Silura, te je odlučio da ih stavi u vlastiti period.
▲[[Velika Britanija]] je dugo oklijevala priznati taj period, dok je ostatak svijeta to učinio relativno brzo. [[1906]]. Geološki kongres je službeno priznao Ordovicij kao dio ere Paleozoika.
== Datiranje Ordovicija ==
Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina.<ref name="Haq">{{cite journal | author = Haq, B. U.| year = 2008| doi = 10.1126/science.1161648 | title = A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes | journal = Science | volume = 322 | pages = 64–68 }}</ref> Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru. ▼
▲Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina. Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru.
Profesor ''Adrian Melott'' je iznio teoriju da je eksplozija [[Gama zrake|Gama zraka]] mogla uništiti ozonski omotač te izložio život smrtonosnom zračenje iz svemira. No većina znanstvenika se slaže da je izumiranje bilo kompleksno te imalo više uzroka. Drugi period u Paleozoiku je stvorio rezervorare [[Nafta|nafte]] i plina.
== Podjela Ordovicija ==
*''Gornji Ordovicij'' (prije 460-443 milijuna godina)
**Ashgil
Line 27 ⟶ 21:
**Arenig
**Tremadoc
== Paleogeografija i klima ==▼
Razina mora je bila vrlo visoka tijekom Ordovicija. Zapravo, tijekom Tremadocija je morska [[Transgresija]] diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanih kamena. Razina mora bila je u prosjkeu čak 180 metara viša od današnje; porasla je do 220 metara, a onda se naglo spustilo do 140 metara današnje razine mora pred kraj Ordovicija.<ref name="Haq"/> ▼
Tijekom Ordovicija južni [[kontinent]]i su bili spojeni u jednu ogromnu kopnenu masu zvanu [[Gondwana]]. Gondwana se sa vremenom kretala prema južnom polu. Rani Ordovicij je navodno bio razmjerno topao, barem u tropskim predjelima. Prosječna temperatura površine planeta bila je oko 16 °C, što je malo više od današnjeg razdoblja.<ref>Royer, Dana L. and Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, David J. Beerling (2004) CO2 as a primary driver of Phanerozoic climate GSA Today July 2004, volume 14, number 3, pages 4-10.</ref> [[Ledenjak|ledenjaci]] su pred kraj ordovicija počeli prekrivati [[Afrika|Afriku]] i Južnu Ameriku.
Čiste vode su poticale rast [[organizam]]a koji su skladištili [[kalcijev karbonat]] u oklopima i [[kalcit]] u svojim [[kostur]]ima.<ref name="Stanley and Hardie 1998">{{cite journal |last=Stanley |first=S. M. |authorlink= |coauthors=Hardie, L. A. |year=1998 |month= |title=Secular oscillations in the carbonate mineralogy of reef-building and sediment-producing organisms driven by tectonically forced shifts in seawater chemistry |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=144 |issue= |pages=3–19 |doi=10.1016/S0031-0182(98)00109-6 |url= |accessdate= |quote= }}</ref> Ocean Pantalasa je obuhvaćao veći dio sjeverne hemisfere, dok su ostali manji oceani bili '''Proto-Tethys''', '''Paleo-Tethys''', '''Khanty ocean''' koji je bio zatvoren većinom kasnog Ordovicija, '''Iapetus ocean''' te novi '''Rheik ocean'''.
▲== Paleogeografija ==
▲Razina mora je bila vrlo visoka tijekom Ordovicija. Zapravo, tijekom Tremadocija je morska [[Transgresija]] diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanih kamena.
Kamenje Ordovicija su većinom sedimentarni. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice [[Erozija|erozije]], morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od [[Vapnenac|Vapnenca]]. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja perioda, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.▼
▲Kamenje Ordovicija
== Život u Ordoviciju ==
Tijekom Ordovicija, gotovo sav život se još nalazio u [[ocean]]ima. U Sjevernoj Americi i Europi [[fauna]] se jako razvila
* Roger A. Cooper, Godfrey S. Nowlan und S. Henry Williams: ''Global Stratotype Section and Point for base of the Ordovician System.'' Episodes, 24(1): 19-28, Beijing 2001 {{ISSN|0705-3797}}
* Roland Walter: ''Erdgeschichte Die Entstehung der Kontinente und Ozeane.'' 5. Aufl., 325 S., de Gruyter, Berlin & New York 2003. ISBN 3-11-017697-1
* L. R. M. Cocks und T. H. Torsvik: ''European geography in a global context from the Vendian to the end of the Palaeozoic.'' In: D. G. Gee und R. A. Stephenson (Hrsg.): ''European Lithosphere Dynamics.'' Geological Society London Memoirs, 32: 83-95, London 2006 {{ISSN|0435-4052}}
* Gérard M. Stampfli, Jürgen F. von Raumer und Gilles D. Borel: ''Paleozoic evolution of pre-Variscan terranes: From Gondwana to the Variscan collision.''Geological Society of America Special Paper, 364: 263-280, Boulder 2002 [http://www.unil.ch/webdav/site/mcg/users/gborel/public/Peri-Gond_GSA.pdf PDF]</ref>
Razina [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog-dioksida (CO2)]] u Zemljinoj atmosferi bila je 4,200 [[ppm]], dakle 15 puta veća od pred-industrijskog razdoblja.<ref>#{{cite journal|title=COPSE: A new model of biogeochemical cycling over Phanerozoic time|author=Bergman, Noam M., Timothy M. Lenton, and Andrew J. Watson|year=2004|journal=American Journal of Science|volume=301|pages=182-204}}
#{{cite journal|author=Berner, RA and Z. Kothavala|year=2001|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time|journal=American Journal of Science|volume=304|pages=397–437}}
#{{cite journal|author=Gradstein, FM and JG Ogg|year=1996|title=A Phanerozoic time scale|journal=Episodes|volume=19|pages=3-5}}
#{{cite book|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith|year=2005|title=A geologic time scale 2004|publisher=Cambridge University Press|id=ISBN 0521786738}}
#{{cite journal|author=Rothman, Daniel H.|year=2001|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years|volume=99|issue=7|pages=4167-4171}}
#{{cite journal|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate|journal=GSA Today|year=2004|volume=14|issue=3|pages=4-10}} {{doi|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}
# Veizer, J., Godderis, Y. & Francois. L.M., Evidence for decoupling of atmospheric CO2 and global climate during the Phanerozoic eon. Nature 408, 698-701 (2000) [http://www.nature.com/nature/journal/v408/n6813/abs/408698a0.html]
# Nir J. Shaviv, Ján Veizer: Celestial driver of Phanerozoic climate?, Geological Society of America Vol. 13, Issue 7 (Juliy 2003), S. 4–10, Online (pdf 454 KByte)[http://www.gsajournals.org/archive/1052-5173/13/7/pdf/i1052-5173-13-7-4.pdf]
</ref> Razina [[kisik]]a bila je oko 68 % današnje razine.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sauerstoffgehalt-1000mj.svg</ref>
I flora je bila raznolika. [[Zelena alga|Zelene alge]] su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene [[gljive]] su se vjerojatno
▲U Sjevernoj Americi i Europi fauna se jako razvila u Ordoviciju. [[Trilobiti]] i [[Ramenonošci]] su bili bogati i raznoliki. Pojavili su se prvi koraljni grebeni. [[Mekušci]], koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao [[školjkaši]] i [[puževi]]. Smatralo se da su se i prvi [[kralježnjaci]] pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno postali u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijau glavonošci (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.
▲I flora je bila raznolika. [[Zelena alga|Zelene alge]] su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene [[gljive]] su se vjerojatno pjavile u kasnom Ordovicju, sljedeči biljke.
Pojavili su se i [[mahovnjaci]] i prvi [[koraljni greben]]i.
== Kraj ordovicija ==
Ordovicij je završio serijom [[Masovna izumiranja|masovnih izumiranja]] vrsta koje, kao cjelina, predstavljaju drugo najveće izumiranje u povijesti zemlje po broju [[Rod (taksonomija)|rodova]] koji su izumrli. Jedino veće izumiranje dogodilo se pri prelasku [[Perm (period)|Perma]] u [[Trijas|Trijasa]].
== Poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Ordovician}}
Line 55 ⟶ 61:
*[http://www.abc.net.au/science/news/stories/s1097756.htm ABC – zračenje Gama zraka možda odgovorno za izumiranje u Ordoviciju]
*[http://www.biol.pmf.hr/~eko/ivancica/04geomorfoloske_promjene.pdf Geomorfološke promjene i razvoj života]
{{Paleozoik}}
{{Ordovicij}}
<!-- interwiki -->
[[Kategorija:Geološka razdoblja]]
[[ar:عصر أوردوفيسي]]
[[br:Ordovisian]]
| |||