Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja: razlika između inačica

 

==Školsko-odgojni rad==

Unatoč nemirnim vremenima već se na prvom redovničkom skupu (kapitulu) novoustrojene Provincije raspravljalo o školovanju podmlatka. Potvrđeno je staro iskustvo negdašnjih samostanskih škola u [[Bosna Srebrena|Bosni Srebrnoj]] u kojima su đaci učili osnovna znanja, a nakon toga i srednju školu, gramatiku i humanitet, jer na području njihova djelovanja: od [[Neretva|Neretve]] do [[Zrmanja|Zrmanje]], od mora pa do turske granice nije bilo ni jedne prave osnovne skole. Uz predmete: čitanje, pisanje, pravopis i gramatiku, učili su djecu i ostale predmete potrebne za život. Iz takve pouke nastat će i mnogi abecedari i katekizmi, ali i udžbenici za srednje odnosno humanističke gramatičke škole. Tako je nastao priručnik računanja, prvi na hrvatskom jeziku u Dalmaciji, koji je sastavio i izdao fra Mate Zoričić pod naslovom ''[[Aritmetika u slavni jezik illiricki sastavgliena i na svitlost data, za korist targovacza, i vladahocza kuchgnega istoga naroda]]'' (Ankona, 1766.). Osnovni udžbenik za kojim se osjećala potreba bio je u tim školama [[latinska gramatika]], koja, pisana najčešće u usporedbi s hrvatskim, postaje vrlo često i gramatika hrvatskog jezika. Tako je na hrvatskom jeziku fra [[Lovro Šitović]] objavio hrvatsko-latinsku gramatiku (Mleci, 1713.) i fra [[Toma Babić]], '''''Prima grammaticae institutio''''' (Mleci, 1745.). Fra [[Josip Jurin]] (+ 1801.) ostavio je u rukopisu trojezični rječnik, a fra [[Gašpar Vinjalić]] (+ 1781.) gramatiku. Jednako su i lektori [[filozofija|filozofije]] i [[bogoslovija|bogoslovije]] sastavljali skripte koja se čuvaju u knjižnicama. Fra [[Andrija Kačić Miošić]] (+ 1760.) tiskao je ''[[Elementa peripathetica]]'' (Mleci, 1752.), udžbenik logike, a nešto kasnije fra [[Andrija Dorotić]] (+1837.) filozofski spis ''Philosophicum specimen de homine'' (Mleci, 1792.).