Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 212:
=Uprava i članovi Provincije=
Trenutno je/su:
* Provincijal: '''dr. sc. fra Željko Tolić'''
Redak 225:
* Tajnik Provincije: Fra Ante Udovičić
[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=783&Itemid=3 Vijeća Provincije]
[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=164&Itemid=33 Popis članova Provincije.]
=Samostani Provincije=
* [[Imotski]]
* [[Karin]]
* [[Knin]]
* [[Makarska]]
* [[München]]
* [[Omiš]]
* [[Sinj]]
* [[Split - Dobri]]
* [[Split - Trstenik]]
* [[Sumartin]]
* [[Šibenik]]
* [[Visovac]]
* [[Zagreb]]
* [[Zaostrog]]
* [[Živogošće]]
=Odgojne i obrazovne ustanove=
==Postulatura: Samostan u Imotskom==
Svi oni koji žele biti franjevci moraju proći razdoblje postulature, koja je prvi dio formacije kandidata za franjevački život. U Franjevačkom redu postulatura je:
* odgojni zavod i razdoblje formacije (odgoja);
* neophodna etapa kao priprava za [[novicijat]], za vrijeme koje se kandidat/postulant učvršćuje u odluci da se postupnim prijelazom obrati od svjetovnog na franjevački način života;
* vrijeme prilagodbe na samostanski način života, odnosno pripremanje postulanta za novicijat, kojim se započinje život u Franjevačkom redu.
U Provinciji Presvetog Otkupitelja postulatura traje godinu dana. Kandidate u postulaturu prima [[provincijal]], a ona se obavlja pod vodstvom magistra postulanata.
==Sjemenište: Franjevačko sjemenište - Sinj==
Početno razdoblje života u redovničkoj zajednici je, prema Zakoniku kanonskog prava, od propuštanja u ustanovu do prvih zavjeta, [[novicijat]]. Novicijat je istovremeno i mjesto i vrijeme gdje novaci, kandidati za redovnički život, bolje upoznaju Božji poziv i karizmu dotičnog reda (usp. Kan. 646.-653.).
Ako novicijat promatramo kao početno razdoblje života u redovničkoj zajednici, što on uistinu i jest, tada sjemenište možemo shvatiti kao predvorje tog razdoblja.
Sjemenište je ustanova u kojoj se promiču zvanja, vodi briga da se daje poseban vjerski odgoj i obrazovanje zajedno s humanističkom i znanstvenom izobrazbom (usp. Kan.234 §1), stoga je redovito usko vezano uz klasičnu gimnaziju.
Iako se na Zapadu gase kod nas su još uvijek sjemeništa bitan rasadnik i cvijetnjak novih redovničkih i svećeničkih zvanja.
Nakon odvajanja od [[Bosna Srebrena|Provincije Bosne Srebrene]] (1735.godine) Provincija Sv. Kaja (od 1743. god. mijenja ime u provinciju Presvetog Otkupitelja) na temelju Statuta franjevačkog reda i općih ustanova Sambucanae (1663.) nastavila je s odgajanjem svog podmlatka po sustavu samostanskih srednjih škola. Pridržavala se i odredaba o naukama od 3. ožujka 1763. generalnog povjerenika fra Paškala de Varesia, vizitatora i apostolskog reformatora za prekomorske provincije. Po tim odredbama tražila se velika razboritost i znanje profesora. Bila su određena pitanja, metoda rada i potrebni udžbenici. U okviru tih odredaba nova franjevačka zajednica, od crkvenih vlasti ozakonjena, noseći sa sobom sva prava i povlastice svoje matične Provincije Bosne Srebrene, počela je s ostvarivanjem novog školskog sustava uz kojeg se vezalo i sjemenište.
Za smještaj đaka Provincija je predvidjela i posebne prostorije u samostanu. Jedne su služile za boravak, a druge za nastavu. Za njihovo uzdržavanje brinuo se upravitelj samostana prema odredbama uprave Provincije.
Sjemenište i gimnazija bili su tijesno povezani. Do otvaranja domaće srednje škole šk.g. 1838./39. đaci su stanovali po samostanima. Spomenute školske godine boravak im je određen u samostanima Zaostrogu, Sinju, Kninu, a kasnije Karinu i Visovcu. Kad se otvorila gimnazija s osam razreda u Sinju, stanovali su u jednom dijelu samostana pod okriljem Čudotvorne Gospe Sinjske. Upravitelj samostana bio im je glavni starješina, a nadzirali su ih po redu pojedini profesori. Oko 1859. godine dio samostan u Sinju se u potpunosti preuređuje za đake pitomce.
Vrijeme trajanja sjemeništa je usko vezano uz četverogodišnji rad na [[Franjevačka klasična gimnazija u Sinju|Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju]], s tim da na četvrtoj godini, redovito na svetkovinu [[Bezgrešno začeće|Bezgrešnog Začeća BDM]], kandidati za redovnički poziv ulaze u postulaturu, koja traje najmanje šest mjeseci i uska je priprava za novicijat.
Sjemenište ima svog ravnatelja ([[prefekt]]) i pomoćnika (doprefekt) te duhovnika.
==Gimnazija: Franjevačka klasična gimnazija u Sinju==
Školstvo u Dalmaciji u prvoj polovici srednjeg vijeka bilo je u rukama svećenika koji su uz poduku djece obavljali i državne poslove. Poduka se održavala po samostanima, župnim kućama i kaptolima. Drugom polovicom srednjeg vijeka pojavljuje se i organiziranije podučavanje. Gradovi su se počeli razvijati i obogaćivati pa su osjetili potrebu da na svoj trošak otvaraju škole koje su se zvale gradske, jer su ih otvarali i održavali gradovi. 1834. godine đaci su se smjestili u samostan i upisali u gimnaziju. Njima je na provincijalovu molbu dozvoljeno polaganje ispita školske godine 1837/38. Tada su zbog strogih kriterija mnogi đaci pali na ispitu.
O razdoblju gimnazije od 1854. do 1918. postoji brojna literatura. Osposobljavanjem franjevačkih nastavnika na bečkom sveučilištu, Austrija se nadala da će, dijeleći s vremena na vrijeme mrvice blagonaklonosti, unijeti novi duh u provinciju i tako sebi stvoriti vjerne učitelje, a preko njih i narod vezati uza se. Provincija je vjerovala da će uz pravo na javnost gimnazije lakše i jeftinije školovati svoje vlastite snage i dobiti novčanu potporu koja će joj olakšati održavanje gimnazije okupljene na jednom mjestu. Gimnazija je svečano otvorena 12. prosinca 1854.
Program je počeo svečanom Sv. misom u Crkvi Gospe Sinjske uz prisutnost velikog broja kulturnih i javnih djelatnika i uz mnoštvo naroda. Kako je stajalo u ugovoru, koji je sklopljen između vlade i provincije, trebalo je otvoriti najprije samo niže razrede, s time da se viši razredi otvaraju postupno. Postignuće bilo kakva uspjeha Gimnazije u uvjetima u kakvim je djelovala bio je plod golemih napora i žrtava. Zbog pomanjkanja financijskih sredstava, cijelo je vrijeme životarila. Da je nisu uzdržavali rodoljubni franjevci uz velika odricanja, zacijelo bi nestala, na veliko veselje autonomaša koji su je stalno potkopavali. No, ona se unatoč brojnim preprekama održala i živi do danas.
[[Kategorija:Franjevci]]
| |||