Pretvorba (transupstancijacija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Pretvorba''' ili '''Transupstancijacija''' u [[Katolička crkva|Katoličkom]] nauku predstavlja dogmu, odnosno vjerovanje da se hostija i vino u zajednici, misi, odnosno slavlju [[euharistija|euharistije]] (grčki = ''eucharisteo'' = (dobro naklono)'' zahvaljivanje'') pretvaraju u istinsku [[krv]] i istinsko tijelo [[Isus|Krist]]ovo. Pretvorba se događa u unutarnjoj bîti (supstanci), a ne u vanjskom izgledu. Oko sredine devetog stoljeća u svom spisu o Tajnoj večeri učenje kako je danas prihvaćeno (o stvarnoj a ne simboličkoj prisutnosti Krista u hostiji i vinu) prvi je zastupao i pred javnošću obznanio opat Pashasije Radbert, tad i nastaju prvi sporovi oko učenja. Protiv takve ekstremne konkretizacije jednog simbola suprotno mišljenje je smjelo izrazio Ratraman, koji je bio redovnik u istoj opatiji. Ali odlučnog protivnika Pashasije Radbert je našao u usamljenom misliocu svoga doba, [[Ivan Skot Eriugena|Skotu Eriugena]], opat od Malmesberija, koji je kao odlučni protivnik Pashasijevog učenja ubijen od svojih kaluđera oko 889. god. (Hase- Povijest Crkve)
Prvi autor koji je upotrijebio sam pojam ''transubstantiatio'' bio je Ronaldo Bandinelli, budući [[papa Aleksandar III.|Akelsandar III., papa]], pojam je kasnije bio preuzet od [[Toma Akvinski|Tome Akvinskoga]] i od [[skolastika|Skolastike]] koji su precizirali značenje. U pontifikalnim dokumentima pojam se prvi put pojavljuje u [[IV. lateranski sabor|IV.lateranskom saboru]] [[1215]].
| |||