Hijerarhija Katoličke Crkve: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Papa |
m Pravopis |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Pope Benedictus XVI january,20 2006 (2).JPG|desno|mini|[[Papa]] [[Benedikt XVI.]], vrhovni je poglavar Katoličke Crkve.]]
U [[Katolička
Osnovna podjela vjernika je na dva staleža, [[
Na vrhu crkvene hijerarhije stoji rimski biskup, [[papa]], koji ima svu vlast u Crkvi. Upravo je po tome prepoznatljiva Katolička
U ovom članku se govori o hijerarhiji samo [[
== Biskupi ==
{{glavni|biskup}}
Biskupi su klerici koji su primili puninu svetog reda. Izvorno, njima pripada da budu ordinariji na određenom području zvanom mjesna
== Vrhovna
Vrhovnu vlast u Crkvi čine [[papa]] i [[biskupski zbor]].
Redak 21:
{{glavni|papa}}
Papa je biskup [[Rimska biskupija|rimske mjesne
Da bi mu bila osigurana potpuna sloboda, papa je [[suverenost|suveren]] na malom teritoriju u gradu [[Rim]]u, [[Vatikan]]u. Papi pri upravljanju Crkvom pomažu mnogi uredi [[Rimska kurija|Rimske kurije]] smješteni u Vatikanu ili drugdje u Rimu, među kojima su [[državno tajništvo Svete Stolice|državno tajništvo]], [[kongregacija|kongregacije]], papinska vijeća, komisije, akademije, sudovi i dr. Papa i njegovi uredi u [[kanonsko pravo|kanonskom]] se [[kanonsko pravo|pravu]] nazivaju [[Apostolska Stolica]].
Papu biraju [[kardinal|kardinali
=== Biskupski zbor ===
Redak 31:
Zbor svih biskupa također predstavlja vrhovnu vlast u Crkvi, ali samo ako djeluje s papom na čelu. Biskupi vlast nad općom Crkvom svečano vrše na [[ekumenski sabor|ekumenskom saboru]]. Redovito, biskupi savjetuju papu preko [[biskupska sinoda|biskupske sinode]].
== Partikularne
=== Vrste partikularnih
Partikularne
* ''područna prelatura'', kao područje koje iz nekog razloga nije proglašeno biskupijom, na čelu sa ''prelatom'';
* ''područna opatija'', kao područje dano na brigu tamošnjoj [[opatija (redovnička ustanova)|opatiji]], na čelu sa ''opatom'';
Redak 41:
* ''apostolska prefektura'', kao područje u misijskim zemljama koje još nije spremno da bude apostolski vikarijat, na čelu sa ''apostolskim prefektom'' koji je uglavnom svećenik te
* ''za stalno osnovana apostolska administratura'', kao područje koje iz ozbiljnih razloga nije proglašeno biskupijom, na čelu sa ''apostolskim administratorom''.
Čelnici gornjih partikularnih
Kao analogne biskupijama mogu se smatrati i jedinice koje nisu prostorom definirane nego su posebne skupine vjernika:
* ''osobna prelatura'' na čelu sa ''osobnim prelatom'', trenutno je jedina takva [[Opus Dei]];
* [[vojni ordinarijat]], u koji spadaju svi vjernici u vojnoj službi u nekoj zemlji, na čelu sa ''vojnim ordinarijem'';
* ''osobni ordinarijat'' za bivše anglikance koji se prešli u Katoličku
Posebno značajne biskupije mogu dobiti dodatne počasne nazive [[nadbiskupija]] i ''patrijarhat'' na čijem su čelu [[nadbiskup]], odnosno [[patrijarh]]. Naziv nadbiskupa može dobiti i pojedini biskup osobno ako i ne upravlja nadbiskupijom. Ovi počasni nazivi ne nose nikakvu veću vlast, osim ako su povezani sa službom [[metropolit]]a (vidi dalje).
=== Udruživanje partikularnih
Biskupije i ostale partikularne
Biskupije se u pravilu povezuju u crkvene pokrajine. Na čelu crkvene pokrajine je [[metropolit]] koji je uvijek nadbiskup točno određene nadbiskupije u crkvenoj pokrajini. Ipak, jedno sjedište metropolita nije nadbiskupija, Rimska biskupija, i papa je metropolit koji nije nadbiskup. Nadbiskupije su većinom sjedišta motropolita, no to ne mora biti tako (npr. [[Zadarska nadbiskupija]], koja uz to nije niti u jednoj crkvenoj pokrajini). Biskupije crkvene pokrajine koje nisu metropolitanske se zazivaju ''sufraganske'', a njihovi biskupi [[sufragan]]i. Metropoliti u sufraganskim biskupijama nemaju redovitu vlast, ali imaju neke nadzorne ovlasti. Neke od tih ovlasti ima i sufragan najstariji po promaknuću u metropolitanskoj biskupiji. Metropolit ima ovlast sazvati ''pokrajinski sabor'' na kojem sudjeluju svi biskupi crikvene pokrajine. Simbol metropolitove časti je [[palij]].
Redak 62:
U nekim državama (npr. u [[Poljska|Poljskoj]]) biskup jedne biskupije, najčešće najstarije u tom narodu, ima naslov [[primas]]a. To je u načelu počasna titula i ne nosi sa sobom nikakvu vlast.
=== Unutrašnje uređenje partikularnih
U biskupiji svu vlast ima dijecezanski biskup, osim u onim slučajevima koji su po pravu ili odlukom pape pripali drugoj višoj vlasti. Biskupa postavlja papa, savjetujući se sa klerom biskupije i ostalim biskupima iz crkvene pokrajine ili biskupske konferencije.
Redak 80:
{{glavni|župnik}}
Glavna administrativna jedinica unutar partikularne
Ako je potrebno, biskup može župniku dodijeliti jednog ili više ''župnih vikara'', također iz reda svećenika, koji vode župu kao zamjenici župnika. Župa ima svoje ''pastoralno vijeće'' sastavljeno uglavnom od laika koje savjetuje župnika i ''ekonomsko vijeće'' koje brine o financijama župe.
Redak 87:
== Vidi još ==
*[[Katolička
*[[Kanonsko pravo]]
*[[Vatikan]]
*[[Rimska kurija]]
*[[Istočne katoličke
== Vanjske poveznice ==
|