Jenisej: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: sw:Yenisei (mto) |
novi članak |
||
Redak 1:
{{Rijeka
| ime =
| slika =
|
| Duljina =4,092 km, (sustav Jenisej–Angara–Selenga 5,539 km)
| Nadmorska visina izvora =
| Prosječni istjek =
| Površina porječja =
|
|
|
| Pritoke ='''desne'''<br>[[Angara]], Podkamenska Tunguska, Donja Tunguska<br>'''lijeve'''<br>Abakan
|
| Gradovi kroz koje protječe =[[Kizil]], Šagonar, [[Sajanogorsk]], [[Abakan (Hakasija, Rusija)|Abakan]], Divnogorsk, [[Krasnojarsk]], [[Jenisejsk]], Lesosibirsk, Igarka, [[Dudinka]]
|
| Ulijeva se u =Karsko more
| Plovna od - do = }}
'''Jenisej''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Енисе́й''), je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Rusije]]. Najveći riječni sustav koji teče prema [[Sjeverno ledeno more|Sjevernom ledenom moru]], zajedno s rijekama Angara i Selenga peta najduža rijeka u svijetu i druga najduža u Rusiji. Izvire u [[Mongolija|Mongoliji]], te potom teče sjeverno do Jenisejskog zaljeva u [[Karsko more|Karskom moru]], sa slijevom koji pokriva veliki dio središnjeg [[Sibir]]a, prateći tok sustava Jenisej-Angara-Selenga-Ider.
Gornji tok, podložan brzacima i poplavama, prolazi kroz slabo naseljene krajeve. Sredni dio kontrolira niz ogromnih hidroelektričnih brana koje opskrbljuju energijom značajnu rusku primarnu industriju, izgrađenu u sovjetska vremena, čije je zagađivanje značajan problem u području. Tekući kroz rijetko naseljenu [[Tajga|tajgu]], Jenisej prihvaća mnoge pritoke i konačno nakon [[Tundra|tundre]] doseže Karsko more, gdje je zaleđen više od polovine godine.
Najveća dubina Jeniseja je 24 m, dok je prosječna 14 m.
== Gornji Jenisej ==
==Vanjske poveznice==▼
[[Slika:Yeniseirivermap.png|mini|lijevo|Porječje Jeniseja]]
Jenisej izvire iz dva glavna toka: ''Boljšoj'' (veliki) Jenisej, također poznat kao ''Bii-Khem'' (''Бий-Хем'') izvire u regiji [[Tuva]], na južnoj strani planina Istočni Sajan i sjeverno od lanca Tannu-Ola, na koordinatama {{coord|52|20|N|97|30|E|}}; Mali Jenisej, također poznat i kao ''Kaa-Khem'' (''Каа-Хем''), izvire u dolini Darkhad u Mongoliji. Novija istraživanja utvrdila su
da je uzak izlaz iz doline kroz povijest bio redovno blokiran ledom, što je stvaralo jezero veličine susjednog jezera [[Hövsgöl Nuur]]. Kada su ledenjaci se povukli (posljednji put prije 9300 godina) isteklo je oko 500 km³ vode, vjerovatno s katastrofalnim posljedicama.
== Donji Jenisej ==
Rijeka Kas, koja utječe u Jenisej 300 km nizvodno od Strelke, značajna je radi veze sa rijekom [[Ob]] preko kanala Ob-Jenisej i rijeke Ket. U tim predjelima Jenisej se širi primajući mnoge pritoke, posebno Podkamenska Tunguska i Donja Tunguska u [[Turukhansk]]u, iz smjera puste Srednjosibirske zaravni na istoku. Udaljena Tunguska (''Тунгуска'') regija u povijesti je bila najpoznatija po [[Tunguska eksplozija|Velikoj Sibirskoj eksploziji]] 1908, dok je danas poznata istraživanjima nalazišta nafte. Nakon Turukhanska, rijeka ulazi u područje [[Tundra|Tundre]].
*[http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.cfm?map_select=377&theme=2 Informacije i karte porječja]▼
Jenisej je zaleđen više od pola godina, led može zapriječiti tok i uzrokovati velike poplave, te se za oslobađanje nesmetanog prolaska vode koristi eksploziv. Posljednji grad je [[Dudinka]], koji je s Krasnojarskom povezan redovnom brodskom linijom. Rijeka se u estuariju širi na 50 km, te utječe u Jenisejski zaljev, gdje slobodnu plovidnu omogućavaju ledolomci.
Za vrijeme [[Ledeno doba|ledenog doba]], artička ruta bila je blokirana ledom. Premda su pojedinosti nejasne, smatra se da je Jenisej tekao u ogromno jezero koje je pokrivalo veći dio zapadnog Sibira, te eventualno u [[Crno more]] (Zapadno sibirsko glacijalno jezero, iz rane [[Ledeno_doba#Posljednje_ledeno_doba|Würmske oledbe]]).
== Sustav Jenisej-Angara-Selenga ==
[[Slika:Bank of Yenisei River.jpg|mini|Pogled na Jenisej iz [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]]]]
[[Slika:060721-ges.jpg|mini|6,000 MW hidroelektrana u Krasnojarsku]]
===Bajkalsko jezero===
''Glavni članak: [[Bajkalsko jezero]]''
320 km (djelomično plovne) rijeke [[Gornja Angara|Gornje Angare]] utječe u sjeverni kraj Bajkalskog jezera, ali najveća pritoka je rijeka [[Selenga]], koja stvara deltu na jugoistočnoj strani. Najduže pritoke izviru na istočnim obroncima planina Khangain nuruu. Još jedna pritoka, rijeka [[Tul]], prolazi kroz glavni grad Mongolije [[Ulan Bator]], dok rijeka Egiin Gol istječe iz jezera Hövsgöl Nuur.
===Angara===
''Glavni članak: [[Angara]]''
Rijeka Angara (''Ангара́'') istječe iz Bajkalskog jezera i teče 1840 km od glavnog grada regije [[Irkutsk]]a do ušća u Jenisej kod Strelke ({{coord|58.101|N|92.998|E|}}). Pregrađena je s četiri brane hidroelektrana. 44 metarska brana u Irkutsku snage je 650 MW, dok 500 km nizvodno, 124 metarska brana u [[Bratsk]]u, izgrađena 1960-ih, generira 4500 MW. U umjetno jezero ''Bratskoe vodohranilišće'' ulijevaju se pritoke Oka i Ija, koje izviru na sjevernim obroncima planina Istočni Sajan. Novije su brane 250 km nizvodno kod [[Ust-Ilimsk]]a, koja također pregrađuje i pritoku Ilim, i nakon 400km, Bogučanskaja hidroelektrana, još u izgradnji. U planu su daljnja pregrađivanja rijeke radi hidroenergetskih pogona, ali moguće posljedice po okoliš dovode do protesta koji mogu spriječiti financiranje takvih projekata.
[[Angarsk]], središte rastuće istočno sibirske naftne industrije i lokacija golemih rafinerija, leži 50 km nizvodno od Irkutska. Grad je povezan naftovodom sa zapadom Rusije, dok je u izgradnji naftovod za [[Nahodka|Nahodku]], namjenjen izvozu u [[Japan]].
== Priroda ==
Dolina rijeke Jenisej je stanište brojnih vrsta flore i faune, među kojima su sibirski bor (''Pinus Sibirica'') i sibirski ariš (''Larix sibirica'') istaknute vrste stabala. U [[Prapovijest|prapovijesno]] doba, dolina Jeniseja bila je bogata [[Obični bor|običnim borom]], (''Pinus sylvestris'').<ref>Stein Ruediger and K. Fahl. 2003. ''Siberian river run-off in the Kara Sea'', 488 pages</ref> U slijevu žive i brojne vrste ptica, uključujući [[Siva vrana|sivu vranu]] (''Corvus cornix'').<ref>C. Michael Hogan. 2009. [http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=26307 ''Hooded Crow: Corvus cornix'', GlobalTwitcher.com, ed, N. Stromberg]</ref>
== Povijest ==
Drevni nomadski narodi, kao [[Keti]] i [[Yugh]], živjeli su duž obala Jeniseja. Keti, njih oko 1000, danas su jedini preostali od izvornih naroda središnjeg Sibira. Njihovi su izumrli srodni narodi bili Kott, Assan, Arin i Pumpokol koji su živjeli više uzvodno na jugu. Suvremeni Keti živjeli su istočnim srednjim područjima rijeke prije političkog pripajanja Rusiji tijekom 17. i 19. stoljeća.<ref>{{cite web
|last=Vajda
|first=Edward G.
|url=http://pandora.cii.wwu.edu/vajda/ea210/ket.htm
|title=The Ket and Other Yeniseian Peoples
|publisher=
|accessdate=2006-10-27
}}</ref>
Rusi su prvi puta dosegli gornji Jenisej 1605, putujući od rijeke [[Ob]] prema rijeci [[Ket]], te potom niz Jenisej do rijeke Sim. 1607, dosegli su Angaru na istoku, te 1608. današnji Krasnojarsk. [[Jenisejsk]], na stjecištu rijeka Ket i Angara, osnovan je 1619, dok je Krasnojarsk osnovan 1628. 1607, donji Jenisej dosegnut je iz [[Mangazeja|Mangazeje]], s osnivanjem Turuhanska na ušću [[Donja Tunguska|Donje Tunguske]]. Ušće Jeniseja prvi je puta posjećeno 1610, dok je Podkamenska Tunguska posjećena nešto prije 1626.
U doba [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Nacistička Njemačka]] i [[Japansko Carstvo]] dogovorili su podjelu Azije duž Jeniseja do [[Kina|kineske]] granice, te potom duž [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-kineske granice, sjevernih i zapadnih granica [[Afganistan]]a i granice [[Iran]]a i [[Britanska Indija|Britanske Indije]]<ref>Weinberg, Gerhard L. ''Visions of Victory: The Hopes of Eight World War II Leaders'' Cambridge, England, United Kingdom:2005--Cambridge University Press [http://assets.cambridge.org/97805218/52548/frontmatter/9780521852548_frontmatter.pdf]</ref>
== Galerija ==
<gallery>
Slika:Yenisey from the Railway Bridge.JPG|Pogleda na Jenisej sa željezničkog mosta kraj Krasnojarska
Slika:Vantovyjj most, the bridge in Krasnoyarsk, Russia, view from the left bank.jpg|Most Vantovij u Krasnojarsku
Slika:Divnogorsk pier.JPG|Jenisej u Divnogorsku
Slika:BiyHemTooraHem.JPG|Skela na Velikom Jeniseju
</gallery>
== Izvori ==
{{izvori}}
▲== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Yenisei River}}
▲* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.
* [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00025/73900.htm ''Большая советская энциклопедия'' ] {{ru}}
* [http://www.e-river.ru/gallery/Yenisei/ Foto galerija - e-river.ru ]
[[Kategorija:Arktičkooceanski slijev]]
|