Nafta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 8:
Danas prevladava mišljenje da je nafta organskoga podrijetla nastala od supstancija različitih sitnih [[životinje|životinjskih]] i [[biljke|biljnih]] morskih organizama, tj. [[plankton]]a, algi i kopnenoga bilja. Pod povoljnim uvjetima, koji su vladali u većini [[geologija|geoloških]] doba, živjele su i razmnažale se u toplim morskim zaljevima goleme količine tih organizama; uginuvši one su se taložile na morsko dno.
U sredinima siromašnim [[kisik]]om počelo je, zbog djelovanja anaerobnih [[bakterija]], truljenja i temperaturnih promjena razaranje [[bjelančevina]], lipida i drugih lako raspadljivih sastojaka [[organske tvari|organskih tvari]], prelazeći postupno u [[sapropel]]. Pretvorba je rezultat nagloga zatrpavanja organske tvari (anaerobni uvjeti), povećanja tlaka (istiskivanje) i najvažnije porasta [[temperatura|temperature]]. Smatra se da procesi pretvorbe organske tvari u naftu, ali i ugljikovodični plin, započinju na oko 65<sup>o</sup>C, te prestaju oko 160<sup>oC</sup>, kada su temperature toliko velike da razaraju lance i najjednostavnijih ugljikovodika, poput metana. Najveći dio organske tvari prešao je u netopivi ostatak nazvan kerogen, manji dio u [[bitumen]] koji je topiv, a samo jedan dio bitumena dao je naftu i plin.
Nazočnost složenih visokomolekulskih spojeva ([[kolesterol]]a, [[hormon]]a, [[klorofil]]a i dr.) koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom i optička aktivnost nafte dokazuju organsko podrijetlo nafte. I sastav slane vode, koja prati naftu, svjedoči o njezinu [[more|morskom]] podrijetlu. No, tu je potreban oprez jer ležišna, slana, slojna voda, najčešće nije povezana s naftom, a razlog je taj što nafta, nakon generiranja, migrira u ležišne stijene, koje su već primarno bile zasićene slojnom vodom.
| |||