Bosanskohercegovački Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji: razlika između inačica

GodineValja [[1885.]]posebno uistaknuti [[Mostar]]uznačenje jeprvih pokrenuthrvatskih "Glasnovina Hercegovca",na prvitlu hrvatskiBosne listi uHercegovine [[Hercegovina|Hercegovini]]što kojegaih suje pokrenulipokrenuo i uređivao [[BosanskiFranjo franjevci|franjevciMilićević]]. Listsa uskorosvojim postajesuradnicima, političkoa glasiloto hercegovačkihsu: Hrvata"Hercegovački bosiljak" ([[1883.]]), koji"Novi uglavnomhercegovački zastupabosiljak" ([[Hrvatska1884.]]), stranka"Glas prava|pravaškeHercegovca" ([[1885.]] ideje). Krajem devedesetih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] franjevci su u Mostaru pokrenuli novi list - "Osvit", u kojem su zastupljene političke ideje [[Hrvatska strankaStranka prava|pravaša]] [[Josip Frank|Josipa Franka]]. Kao temeljnu odrednicu svoga programa, list je uzeo [[Hrvatsko državno pravo|prirodno, povijesno i narodno pravo]] Hrvata u Bosni i Hercegovini na sjedinjenje sa Banskom [[Hrvatska|Hrvatskom]] i ostalim hrvatskim zemljama.

Potkraj devedestih godina [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju [[Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini|narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva]], dok se početkom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata. Od [[1902.]] godine s radom započinje [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]] koje će odigrati značajnu ulogu u buđenju hrvatske nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Međutim, Hrvatima još uvijek nije dopušteno osnivanje [[politika|političkih]] stranaka pod hrvatskim imenom. Tek je [[1907.]] godine osnovana [[Hrvatska narodna zajednica]] (HNZ), koja je dobila dopuštenje djelovanja samo na gospodarskome i prosvjetnom planu. U danima pred aneksiju Bosne i Hercegovine [[1908.]] godine Hrvatska narodna zajednica preuzima političku ulogu. Na njezinu se čelu u to vrijeme nalazio ugledni hrvatski političar i gospodarstvenik [[Nikola Mandić]], koji je unatoč aneksiji odbacio ideju sjedinjenja Bosne i Hercegovine s Austro-Ugarskom. Politički program Hrvatske narodne zajednice uvelike se podudarao s politikom Hrvatsko-srpske koalicije u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Banskoj Hrvatskoj]].