|
|slika_opis =
}}
'''Vera''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Trpinja]], [[Vukovarsko-srijemska županija]].
{| class="toc" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" align="center"
|-
| style="width: 8%;" | [[Slika:Question copyright.svg|središte|38px]]
| style="width: 92%;" | Postoji mogućnost da je tekst prepisan {{#switch: {{{2}}}|s=s ove stranice: <nowiki>http://www.trpinjacafe.com</nowiki>|#default=s [http://www.trpinjacafe.com ove stranice]}}. Ako postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na [[Razgovor:{{PAGENAME}}|stranici za razgovor]]. Ako dozvola ne postoji, tekst je '''potrebno obrisati'''!
Rok za isticanje potrebnih dozvola je '''25. ožujka 2010.''', nakon čega će tekst biti '''obrisan'''. Vidi [[WP:DZ|upute za dobivanje dozvole]].
|}
[[Kategorija:Prepisano bez dozvole]]
[[Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 25. ožujka 2010.]]
U ranom srednjem vijeku prostirale su se na području današnjih sela Vera, [[Bobota]], [[Tenja]] i pustara [[Klisa]], grupe manjih feuda kao npr. Seleš, Kišfala, Renča Vas itd. Svi su ovi sitni feudalni posjedi pripadali velikom feudu Svetosalvatorski. Na tom području tada je bilo oko 15 naseljenih mjesta, mahom osim Sv. Salvatora, sitnog kmetskog tipa. Sam naziv Vera mađarskog je porijekla.<ref>http://www.trpinjacafe.com/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=89</ref>
Selo se 1400. i 1402. godine zvalo Were. Tako poznajemo u 15. stoljeću u Veri 3 posjednika. Jedan se preziva po mjestu De Wera, drugi s nadimkom Magnus, što je, konačno, značilo da je veći feudalac, a treći De Posega, dakle, iz Požege. Vjerojatno je tu osim starosjedilačkog slavenskog stanovništva obitavalo i mnogo Mađara. Ove mađarske obitelji došle su u taj kraj za vrijeme migracije Mađara na jug, kao vojnička organizacija. Kasnije su postali „jobagioni“, tj. Slobodnjaci, kojima su kasniji vladari priznali čak i plemstvo.
Kada su Turci između 1526. i 1537. godine zauzeli cijelo ovo područje Vera je bila pusta. Starosjedioci su, pretpostavlja se, zbog ratne nesigurnosti, napustili taj kraj i svoje domove. Turci su 1537. godine doveli 30 srpskih obitelji. Oni su se naselili u Veri i zadržali stari naziv naselja.
Kada je carska austrijska vojska 1687. zauzela taj kraj, povjerenstvo je Veru našlo ispražnjenu i pustu. Ona pada pod carsku komoru, koja je 1731. godine predaje vukovarskom feudu grofa Ivana Ferdinanda Kuffseina, Austrijancu, ljubimcu cara [[Karlo VI.|Karla VI]].
Opunomoćeni upravljači feuda obećavaju sve kmetovima Vere kao i ostalih mjesta. No već 1735. godine vidimo predstavnike kmetova kako se zajedno sa svojim sudruzima u Boboti, [[Pačetin|Pačetinu]], [[Bršadin|Bršadinu]] i Trpinji žale na narodnocrkvenom saboru protiv novog feudalnog gospodara. Njima je sada kud i kamo lošije nego što je bilo za vrijeme komore. No sve to nije mnogo koristilo. Grof Kuffstein, prodao je već 1736. godine za 170 000 zlatnih forinti svoj veliki feud knezu izborniku nadbiskupu i kancelaru Njemačkog carstva u Nainzu grofu Filipu Karlu Eltzu. Ova je obitelj vukovarsko vlastelinstvo, razumije se u znatno smanjenom obliku, držala do oslobođenja 1945. godine.
Godine 1736. popisano je stanovništvo vukovarskog feuda. U Veri je te godine prebivalo samo 50 muškaraca preko 15 godina. Godine 1744. u selu ima 75 kuća sa 791 stanovnikom. Nakon teških kuga i epidemija selo broji 1808. godine samo 579 stanovnika u 73 kućanstva. 1857. godine Vera broji 639 stanovnika.
U Veri ima već 1789. godine mala osnovna škola. Nju izdržava crkvena općina. Seljak se već u prvim desetljećima 19. stoljeća polako oslobađa kmetstva. Svi ti događaji žive još i danas u narodnoj predaji, a konačno zapisani su i u analizi škole.
Naselje Vera se nalazi u istočnom dijelu Hrvatske, odnosno u najistočnijem dijelu Slavonije i najzapadnijem dijelu Srijema, na tzv. Vukovarskoj ravnici.
Vera ima područnu školu do četvrtog razreda osnovne škole. Nova zgrada sagrađena je 1988. godine. U naselju postoji dom kulture i zdravstvena ambulanta.
U Veri djeluje kulturno-umjetničko društvo "Ljubomir Ratić - Bubo" koja okuplja mlade generacije stanovnika.
Pravoslavna crkva Blagovesti Presvete Bogorodice, koja se nalazi u Veri, zidana je 1764. godine na starim temeljima.
==Stanovništvo==
| 