Računalna djelatnost u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj + izvori. |
+zaključak |
||
Redak 1:
<!-- Naslov prema: [[Rudarstvo#Rudarska djelatnost u Hrvatskoj]] -->
Početak uporabe [[Računalo|računala]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bio je u početku ograničen na nuklearne institute (rane [[1950-ih|1950-te]]), kasnije, sredinom 50-tih, poraba digitalnih računala opće namjene širi se na [[Statistika|statističke zavode]], [[Znanost|znanstvene]] ustanove, [[Bankarstvo|banke]], veća poduzeća i prve računske centre.
[[Branko Souček]] je na [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]] osmislio i bio voditelj konstruiranja prvoga digitalnog računala u Hrvatskoj 1959. godine. Kasnije je IRB proizvodio namjenska računala za [[gospodarstvo]].
Line 151 ⟶ 152:
|96
|}
== Zaključak ==
[[Slobodan Ribarić]] u svojoj knjizi [[Arhitektura računala pete generacije]] zaključuje o potrebi usvajanja novih tehnologija preko zajedničkih poduhvata, koji rabe i razvijene zemlje. Kao ograničavajuće čimbenike vidi ''kritičnu financijsku masu'' i ''kritičnu masu znanja''.
Ribarić navodi podatke o dohotku tvrtki Iskra i Elektronska industrija koje su u [[1982.]] zaradile preko milijardu dolara, te se po tom mogu svrstati uz Nixdorf, Xerox i Data General. Iznosi i mišljenje dr. Amalendu B. Bhattacharyya,<ref>Bhattacharyya, Amalendu Bhushan. ''VLSI─The Technological Giant─and the Developing Countries'' // Proceedings of the IEEE, Vol. 71, No. 1, siječnja 1983., pp. 144 – 148</ref><ref>Bhattacharyya, Amalendu Bhushan. ''Compact MOSFET models for VLSI design'', John Wiley & Sons (Asia), Singapore, 2009., ISBN 978-0-470-82342-2, URL: http://books.google.hr/books?id=huriz9ka9zwC</ref> koji tvrdi da suprotno od uvriježenoga javnog mnijenja da su tehnologija, oprema i izvori prihoda glavne preprjeke u razvoju novih tehnologija, "nedostatak radne snage može biti jedini faktor koji onemogućuje planiranje i ulazak u eru informatičke tehnologije."<ref name="Ribarić">Ribarić, Slobodan. ''Arhitektura računala pete generacije'', Tehnička knjiga, Zagreb, 1986., str. 236., ISBN 86-7059-024-7</ref>
Ribarić također navodi da je Iskra Delta imala 1982. godine 730, dok je Data General imao 15.000 ljudi, IBM 278.000, a Nixdorf Computer 2.400 ljudi.<ref name="Ribarić"/>
== Literatura ==
Line 162 ⟶ 170:
{{izvori}}
[[Kategorija:Računarstvo u Hrvatskoj]]▼
[[Kategorija:Računala]]
▲[[Kategorija:Računarstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Tercijarne djelatnosti]]
| |||