Operacija Namjerna sila: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ro:Campania NATO de bombardare în Bosnia şi Herţegovina din 1995 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
|naziv = Operacija Namjerna sila
|dio = [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]
|slika = [[Datoteka:
|opis slike =
|datum = [[30. kolovoza]] – [[14. rujna]], [[1995]].
|mjesto = [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]]
Redak 9:
|teritorij =
|ishod = Prekid [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]]
|sukobljeni1 = [[Datoteka:Zastava NATO.svg|25px]] '''[[NATO]]'''
|sukobljeni2 =[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] '''[[Republika Srpska]]'''
|sukobljeni3 =
|zapovjednik1 =[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px]] [[Willy Claes]]
|zapovjednik2 =[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] [[Ratko Mladić]]
|zapovjednik3 =
|jačina1 =
|jačina2 =
|jačina3 =
|posljedice1 =[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] 1 Mirage 2000 oboren<br>[[Datoteka:Flag of France.svg|25px]] 2 pilota zarobljena<br>
|posljedice2 = [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px]] 40+ vojnika ubijeno
|posljedice3 =
|bilješke =
}}
'''Operacija Namjerna sila''' ([[engleski|eng.]]
U operaciji koja je trajala od [[30. kolovoza]] do [[14. rujna]] 1995., sudjelovalo je osam savezničkih država, obavljeno je 3515 letova i izbačeno je 1026 bombi.<ref name=fact/>
Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH. Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.▼
== Tijek operacije ==
=== Povod ===
▲Operaciju je započeo [[NATO]] savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH.<ref name=fact>{{cite web|url=http://www.afsouth.nato.int/factsheets/DeliberateForceFactSheet.htm|title=''Operation Deliberate Force''|language=Engleski}} Afsouth.nato.int (30.3.2010.)</ref> Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća [[NATO]]-a još u srpnju 1995., operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, [[28. kolovoza]] 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u [[Sarajevo|Sarajevu]] ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.
=== Bombardiranja ===
[[Slika:Bombing republika srpska.jpg|minijatura|desno|250px|Bombardiranje ciljeva oko Pala]]
Prve napade izvode američki [[F/A-18 Hornet|F/A-18C Horneti]] i [[EA-6B Prowler|EA-6B Prowleri]] s laserskim navođenim bombama i [[AGM-88]] HARM projektilima.<ref name=rip92>Ripley (1996), str. 92</ref> Cilj im je bio onesposobljavanje srpskih radarskih i protuzračnih položaja kako bi otvorili put drugim savezničkim zrakoplovma Istovremeno su ih podržavali [[F-111|EF-111A Raveni]] blokirajući komunikaciju i radare.<ref name=rip92/>
Uslijedili su napadi na srpska vojna skladišta, vojarne i artiljerijske položaje u više valova. Isti dan NATO snage doživljavaju svoj prvi i jedini gubitak tijekom operacije. Kod naselja [[Pale]] pomoću LPRS-a oboren je francuski [[Mirage 2000]]. Dva člana posade ubrzo su zarobljeni i držani u zatočeništvu do prosinca.<ref name=rip92/>
[[31. kolovoza]] 1995. [[UNPROFOR]] zahtjeva privremeno obustavljanje operacije kako bi utvrdili jesu li Srbi spremni na pregovore.<ref name=fact/><ref name=rip92/> Istovremeno zrakoplovi nadlijeću pogođena područja i izviđaju nastalu štetu.
Nakon što su se pregovori pokazali neuspješnima, NATO [[5. rujna]] u 10.00 nastavlja s bombardiranjem.<ref name=fact/> Dok 9. rujna saveznički zrakoplov napadaju položaje oko [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Tuzla|Tuzle]], već više dana traju pokušaji lociranja i spašavanja oborenih francuskih pilota.
[[14. rujna]] operacija je ponovno zaustavljena. Razlog tomu bio je Mladićev pristanak na otvaranje sarajevskog aerodroma, uklanjanje teškog naoružanja oko grada itd.<ref name=rip92/>
[[20. rujna]] general [[Bernard Janvier]] i admiral [[Rupert Smith]] u Sarajevu objavljuju da je operacija ostvarila svoje ciljeve i da je daljne djelovanje nepotrebno.<ref name=rip92/>
== Angažirane snage (NATO) ==
<small>''Izvori podataka:''</small><ref name=fact/>
{| class="wikitable"
! Država
! Letovi
! Postotak (%)
! Zrakoplovi
|-
| Francuska
| <center>284
| <center>8,1%
| Mirage F-1, SEPECAT Jaguar, Mirage 2000, Super Etendard, E-3F, C-135, Puma
|-
| Njemačka
| <center>59
| <center>1,7%
| Tornado
|-
| Italija
| <center>35
|<center>1,0%
|Tornado, AMX, Boeing 707, C-130, G-222 ,E-3
|-
| Nizozemska
| <center>198
|<center>5,6%
|F-16
|-
| Španjolska
|<center>12
|<center>3,4%
|EF-18A, KC-130, CASA 212
|-
| Turska
|<center>78
|<center>2,2%
|F-16
|-
|Ujedinjeno Kraljevstvo
|<center>326
|<center>9,3%
|GR-7, FMK-3, L-1011, FA-2, E-3D
|-
|Sjedinjene Američke Države
|<center>2318
|<center>65,9%
|A-10, F-15E, F/A-18, F-16, EA-6B, EC-130E, EC-130H, AC-130, KC-135, KC-10, MH-53, MC-130, EF-111A
|-
| NATO
|<center>96
|<center>2,7%
|E3A
|-
|<center>'''Ukupno'''
|<center>'''3515'''
|<center>'''100%'''
|<center>-
|}
== Izvori ==
{{Izvori}}
=== Literatura ===
*Tim Ripley, ''"Air war Bosnia - UN and NATO airpower"'', Airlife, (1996), ISBN 1 85310 814 6
[[Kategorija:Bitke u ratu u BiH]]
|