Mljet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m fix
Nema sažetka uređivanja
Redak 79:
 
===Mljet u 20. stoljeću===
[[Datoteka:Talkula.JPG|mini|250px|desno|[[Utvrda]] koju su izgradili [[Talijani]] u [[Drugi svjetski rat|DrugomDrugomu svjetskom ratu]] iznad [[Sobra|Sobre]]]]
Ukidanjem [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], Mljet postaje dijelom [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]], a poslije će na Mljetu vladati [[Austrijsko Carstvo|Austrija]],. a poslijePoslije [[Prvi svjetski rat|PrvogPrvoga svjetskog rata]] ulaziMljet uje sastavdio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Kao([[Banovina sastavniHrvatska|banovine dioHrvatske]]). Kraljevine Jugoslavije ulazi uTijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] naMljet stranuje okupiran od [[Nijemci (narod)|Nijemaca]] i [[Talijani|Talijana]]. Stanovništvo s radošću prihvaća novoosnovanu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]], ali se odmah i razočarava jer je Mljet, [[14. svibnja|14. svibnja]] [[1941.]] godine, predan [[Talijansko kolonijalno carstvo|fašističkoj Italiji]] zajedno sas velikim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]]. teTako je tako, prvi put u povijesti, bio fizički odvojen od svojesvojega prirodneprirodnog pozadineokružja (zaleđa), jer su [[Dubrovnik]] i [[Pelješac]] ostali u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Počinje postupna talijanizacija stanovništva. Na otok se dovode talijanske učiteljice, te djeca umjesto [[Hrvatski jezik|hrvatskoghrvatskoga]], uče [[Talijanski jezik|talijanski jezik]]. Počinju se organiziratiustrojavati prvi [[Partizani u Hrvatskoj|partizanski odredi]], a [[21. travnja|21. travnja]] [[1944.]] godine izveden je prvi pomorski [[desant]] na Mljet. Rat je na otoku završio povlačenjem njemačkih snaga [[10. kolovoza|10.]]/[[11. kolovoza|11. kolovoza]] [[1944.]] godine. Mljet u ponovo dio Hrvatske, isprva kao Federalne Države Hrvatske (u sastavu [[Socijalistička FederativnaDFJ|Demokratske RepublikaFederativne Jugoslavija|FNRJJugoslavije]]), a[[NR kasnijeHrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] ([[SocijalističkaFNRJ]]) Federativnai Republika Jugoslavija[[SRH|SFRSocijalističke JugoslavijeRepublike Hrvatske]] ostaje([[SFRJ]]). doOd njezinog[[8. raspadalistopada]] kada[[1991.]], setemeljem naizražene želje [[ReferendumHrvati|referendumuhrvatskoga naroda]] stanovništvona izjašnjava[[Referendum zao samostalnost.hrvatskoj Odsamostalnosti|referendumu togo trenutkasamostalnosti pa do danasHrvatske]], Mljet je udio sastavudemokratske, neovisne i suverene države [[HrvatskaRH|Republike Hrvatske]].
 
==Stanovništvo==
Redak 286:
* [[Žare]]
 
== Književnost i literatura ==
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
* Dabelić, I. (2004.) ''Mljet - zeleni otok'', Vjesnik: Zagreb.
* Dabelić, I. (1995.) ''Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas'' u: ''MLJET - prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta''. Zagreb: HED i dr..
Line 295 ⟶ 292:
* Radovinović, R. (1999.) ''Hrvatski Jadran'', Naprijed: Zagreb.
* ''Zbornik otoka Mljeta'' (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik.
*[[Milan Šenoa|Šenoa, Milan]]. ''Die Insel Mljet (Meleda). : mit 5 Abbildungen'', Sonderabdruck aus der Deutschen Rundschau für Geographie und Statistik, XXXVII, Jahrgang 1914/5., Herausgegeben von Hugo Hassinger, R. Hartleben' Verlag, Wien und Leipzig, 1915., S. 253. – 259. (CIP dostupan u NSK).
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==