|
[[datoteka:WestBankGovernatesNonLabeled.png|200px|desno|Zapadna obalaObala]]
'''Zapadna obalaObala''' ([[arapski]]: الضفة الغربية ad-Diffa al-Gharbiyya, [[Hebrejski jezik|hebrejski]]: '''יו״ש''' ili '''הגדה המערבית''', [[engleski]]: West Bank) je naziv za
teritorij s desne strane rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], koji je pod danas pod vojnomvojnim kontrolomnadzorom [[Izrael|Izraela]] i uz [[Pojas Gaze]] dio je [[Palestinska autonomijaSamouprava|Palestinske autonomijeSamouprava]] ( u političko, -administrativnim poslovima). Prema mišljenju [[UN]]-a i većine država u svijetu, ''Zapadna obalaObala'' je pod nominalnomnominalnim kontrolomnadzorom [[Izrael]]a, iako gaju sami Izraelci, pa i mnoge druge skupine u svijetu nazivaju ''spornim područjem''.
== Povijest ==
''Zapadna obala''Obala nije postojala kao posebni entitet, ona je predstavljala je integralniintegralan dio [[Palestina|Palestine]] za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] uprave, ustanovljene nakon raspada [[Otomansko carstvo|Osmanskog Carstva]]. Za vrijeme [[Arapsko-izraelski rat 1948.|prvog arapsko-izraelskog rata]] godine.
dio [[Palestina|Palestine]] za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] uprave, ustanovljene nakon raspada [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]]. Za vrijeme [[Arapsko-izraelski rat 1948.|prvog arapsko-izraelskog rata]] godine.
[[1948.]], ovaj teritorij zaposjele su snage [[Jordan|Kraljevine Jordan]], i držale ga pod svojom kontrolom do rata [[1967.]] godine.
[[Izrael]] je okupirao ovaj teritorij [[1967.]] god. za vrijeme [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], ali za razliku od [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], nije ga nikad formalno anektirao.
[[Jordan|Kraljevina Jordan]] se formalno odrekla ''Zapadne obale''Obale [[1988.]] godine. ▼nije ga nikad formalno anektirao.
▲[[Jordan|Kraljevina Jordan]] se formalno odrekla ''Zapadne obale'' [[1988.]] godine.
== KarakteristikeZnačajke i ime==
U [[Izrael|Izraelu]] se Zapadna obalaObala tretira kao teritorij od dva dijela, te se koriste [[Hebrejski jezik|hebrejski]] nazivi ''Yehuda'' ([[Judeja]]) i ''Shomron'' ([[Samarija]]), tako taj teritorij imenuju i zemlje sklone Izraelu, [[Judeja]] i [[Samarija]]. U nekim starijim izvorima (i nekim jezicima) za Zapadnu Obalu koristi se izraz ''Cisjordanija''.
Uz pitanje ''Zapadne obale''Obale je vezan je i status [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], iako ga [[Izrael]], s obzirom na aneksiju, više ne drži dijelom ''Zapadne obale''Obale. Tu aneksiju nisu priznali niti [[UN]], a ni jedne druga država u svijetu. Ipak, to se to delikatno pitanje , tretira ga odvojeno od ostale ''Zapadne obale''Obale, uključujući i [[Sporazum iz Osla|Sporazume iz Osla]]. ▼[[Hebrejski jezik|hebrejski]] nazivi ''Yehuda'' ([[Judeja]]) i ''Shomron'' ([[Samarija]]), tako taj teritorij imenuju i zemlje sklone Izraelu, [[Judeja]] i [[Samarija]]. U nekim starijim izvorima ( i nekim jezicima) za ''Zapadnu obalu'' koristi se izraz '''Cisjordanija'''.
''Zapadna obala''Obala ima 5 878 km² , i vrlo je gusto naseljena , s oko 400 stanovnika na km². ▼▲Uz pitanje ''Zapadne obale'' je vezan je i status [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], iako ga [[Izrael]], s obzirom na aneksiju, više ne drži dijelom ''Zapadne obale''. Tu aneksiju nisu priznali niti [[UN]], a ni jedne druga država u svijetu. Ipak, se to delikatno pitanje, tretira ga odvojeno od ostale ''Zapadne obale'', uključujući i [[Sporazum iz Osla|Sporazume iz Osla]].
Teritorij ''Zapadne obale''Obale graniči s [[Izrael|Izraelom]] sana zapadazapadu, sjeverasjeveru i jugajugu, a sas kraljevinomKraljevinom [[Jordan]] na istoku. ▼▲''Zapadna obala'' ima 5 878 km² , i vrlo je gusto naseljena oko 400 stanovnika na km².
▲Teritorij ''Zapadne obale'' graniči s [[Izrael|Izraelom]] sa zapada, sjevera i juga, a sa kraljevinom [[Jordan]] na istoku.
===Stanovništvo===
''Palestinski središnji biroured za statistiku'' procjenjuje da na ''Zapadnoj obali''Obali živi 2.5 milijuna Palestinaca (uključujući u to i anektirani [[Istočni Jeruzalem]]), procjena iz [[2006.]]
Po službenom popisu iz studenogstudenoga [[2007.]], provedenom pod upravom ''Palestinskihpalestinskih vlasti'', na ''Zapadnoj obali''Obali živi 2 345 000 milijuna stanovnika, uključujući u to i [[Istočni Jeruzalem]].
NaU ''Zapadnoj obali''Obali živi 275 000 [[židovi|židovskih]] naseljenika, uz 200 000 u istočnom Jeruzalemu.
Postoje i vrlo male etničke grupeskupine, poput [[Samarijanski aramejski jezik|Samarijanaca]], koje žive okolouokolo [[Nablus|Nablusa]] ( parnekoliko stotina ljudi). Međusobni odnosi između Palestinaca i Izraelaca su gotovo potpuno prekinuti, nakon [[Intifada|Palestinskepalestinske Intifade]], dok gospodarski, ipak, traju.
Po podatcima iz [[2007.]], oko 23 000 Palestinaca saiz ''Zapadne obale''Obale ide na rad u [[Izrael]] svakodnevno. Uz njih 9 200 rade u izraelskim naseljima, oko 10 000 Palestinskih trgovaca ima dozvolu za svakodnevni ulazak u [[Izrael]].
PopriliciOtprilike 30 % ''Palestinskogpalestinskog stanovništva'' saiz ''Zapadne obale''Obale su izbjeglice (ili njihovi slijednicisljednici) sa područja koji su postali ozemlje države [[Izrael]] [[1948.]]
<br clear="left" />
{| class="wikitable" align="right" style="margin-left:1em;font-size:100%"
|}
<br />
Najgušće naseljeni dio regije je planinski hrbat, koji se proteže u pravcu sjever - jug, gdje se nalaze Palestinskapalestinska naselja; [[Nablus]], [[Ramala]], [[alAl-Bireh]], [[Abu Dis]], [[Betlehem]], [[Hebron]] i [[Jata]], kao i židovska naselja; [[Ariel (naselje)|Ariel]], [[Ma'ale Adumim]] i [[Betar Illit]]. [[Ramala]], koji je mala kao naselje služi ''Palestincima'' kao gospodarsko i političko središte.
Grad [[Jenin]] je na krajnjem sjeveru ''Zapadne obale''Obale, na južnom rubu doline ''Jizrel''. ''[[Modi'in Illit'']], [[Kalkilija]] i [[Tulkarm]] se nalaze na padinama povezanim sa izraelskom obalnom ravnicom, iaa gradovi [[Jerihon]] i Tubas se nalazi u dolini [[Jordan (rijeka)|rijeke JordanJordana]], sjeverno od [[Mrtvo more|Mrtvog mora]].
== Uprava naZapadne zapadnoj obaliObale ==
U skladu sa [[Sporazum iz Osla|Sporazumu iz Osla]] iz [[1993.]] god., konačni status ''Zapadne obale''Obale treba biti predmet dogovora između države [[Izrael]]a i [[Palestinci|Palestinaca]]. U skladu s ovim dogovorom [[Izrael]] je povukao svoje vojne jedinice iz određenih dijelova ''Zapadne obale''Obale, koja je zatim podijeljena na tri područja:
*Teritorij kontroliran i upravljan od strane [[Palestinska autonomijaSamouprava|Palestinske automijeSamouprave]] ( ''Područje A'')
*Teritorij kontroliran od [[Izrael|Izrala]], a upravljan od strane [[Palestinska autonomijaSamouprava|Palestinske automijeSamouprave]] ( ''Područje B'')
*Teritorij kontroliran i upravljan od strane [[Izrael|Izraela]] ( ''Područje C'')
{| class="wikitable"
!Područje!!KontrolaNadzor!!Uprava!!% od zemljeteritorija<br />Zapadne obaleObale!!% Palestinaca<br />na Zapadnoj obaliObali
|-
|A||Palestinci||Palestinci||17 %||55 %
|-
|B||Izraelci||Palestinci||24 %||41 %
|-
|C||Izraelci||Izraelci||59 %||4 %
|}
Trenutno se 40 % područja (i većina stanovništva) nalazi pod ograničenom civilnom upravom [[Palestinska autonomijaSamouprava|Palestinske samoupraveSamouprave]], dok [[Izrael]] održava vojnu kontrolu (uključujući židovska naselja, ruralna područja i granice).
Većinu stanovništva ''Zapadne obale''Obale čine [[Palestinci]] (84 %), dok ostatak uglavnom čine [[Židovi|židovski]] doseljenici.
== Vanjske poveznice ==
| 