Inačica od 6. svibnja 2010. u 19:55 uredi 78.1.192.230 (razgovor) →‎Životopis ← Starija izmjena		Inačica od 6. svibnja 2010. u 22:22 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.387 edits Uklanjanje izmjene 2410041 što ju je unio/unijela 78.1.192.230 (Razgovor sa suradnikom:78.1.192.230) Novija izmjena →
Redak 6: [[Svećenik]] [[Rimokatolička Crkva\|Rimokatoličke Crkve]] i nećak pjesnika [[Džore Držić]]a. Potekao iz poznate pučanske trgovačke [[obitelj]]i, koja je za Držićeva života proživjela financijski slom. O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Držiću povezani su s njegovim imenovanjem [[1526]]. godine na mjesto jednog od dvojice rektora [[crkva\|crkve]] Svih svetih (zvane Domino) u [[Dubrovnik]]u. Držić je u to vrijeme svećenički pripravnik. U veljači [[1538]]. godine Držić je izabran za orguljaša u [[Dubrovačka katedrala\|dubrovačkoj katedrali]], a nekoliko mjeseci poslije Vijeće umoljenih dodjeljuje mu novčanu potporu za daljnju naobrazbu. Godine [[1541]]. boravi kao student u [[~~Cerni/Cerni~~Siena\|Sieni]], gdje Senat, [[12. lipnja]], prihvaća njegovu kandidaturu za [[rektor]]a studentskog doma, uz što se vezala funkcija prorektora [[Sveučilište\|Sveučilišta]] (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali [[student]]i). Bio je to jednogodišnji mandat. Obavljajući rektorske dužnosti Držić dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveučilište Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim kućama, što je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u noći s 8. na 9. veljače [[1542]]., kao jedan od glumaca Držić sudjeluje u predstavi neidentificirane [[komedija\|komedije]]. Za razliku od drugih, znatno strože kažnjenih sudionika, biva kažnjen samo ukorom. O tome što je Držić u [[Siena\|Sieni]] studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postojećih informacija, može pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo [[kanonsko pravo]]. Ipak, poznato je da studij nije završio. Posljednji dokument koji se odnosi na Držićev boravak u [[Siena\|Sieni]] vijest je od 25. lipnja 1542. o završetku njegova rektorskog mandata. Šestog siječnja 1543. Držić se nalazi u [[Ancona\|Anconi]], gdje zajedno s drugim Dubrovčaninom posuđuje 100 tamošnjih dukata od stanovitog Firentinca, nakon čega ćemo ga sresti tek u siječnju 1546. u [[Dubrovnik]]u. Tijekom sljedećih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljajući istodobno svojim skromnim imanjem i obavljajući sitne državne poslove. U prosincu 1545. Držić stupa kao komornik u službu [[austrija\|austrijskog]] pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u [[Beč]], gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U [[Dubrovnik]] se vraća polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno stiže u [[Dubrovnik]]. Držić ponovno stupa u njegovu službu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu društvo na putu u [[Carigrad]], gdje ga napušta i potkraj [[1546]]. vraća se u [[Dubrovnik]]. Odbacivanje službe tumači pred dubrovačkim vlastima domoljubnim razlozima - prisutnošću u grofovu okruženju sina dubrovačkog prognanika Miha Bučinčića, koji je ocrnjivao [[Dubrovačka republika\|Republiku]]. Prije svibnja [[1550]]. Držić prima svećenički blagoslov. Godine [[1553]]. biva izabran za službenika u uredu za [[sol]]. [[1556]]. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu službu. Tijekom čitava Držićeva života provlači se motiv materijalnih teškoća, velik dio posvećenih mu dokumenata, počinjući od [[1535]]. i završavajući s [[1562]]. godinom, govori o raznovrsnim novčanim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neisplaćivanim dugovima. U prosincu 1562. stiže u [[Venecija\|Veneciju]], gdje se [[1563]]. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u [[Dubrovnik]]u. U travnju ili svibnju [[1566]]. stiže u [[Firenca\|Firencu]]. Ovdje upućuje četiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predlaže da se svrgne, prema njegovu mišljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u [[Dubrovnik]]u i ocrtava plan budućeg ustroja [[Dubrovačka republika\|Republike]] u kojoj bi plemići trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, između ostalog, za financijsku pomoć i neveliku vojnu potporu. Ne dobivši odgovora, napušta [[Firenca\|Firencu]]. Umire u [[Venecija\|Veneciji]] 2. svibnja [[1567]]. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. Živopisni piščev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotnička pisma pronađena [[1938]]. god., bili su razlog što je Držićeva biografija izazivala različite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim inačicama Držićev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance trči za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.

Marin Držić: razlika između inačica