Katolička Crkva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 6:
== Nauk ==
=== Crkva i određivanje nauka ===
Prema nauku Katoličke crkve [[Crkva]] je zajednica koju je osnovao [[Isus]] kao božansku tvorevinu koju vodi [[Duh Sveti]]. Ta Crkva u ovom svijetu u punini postoji samo u organizaciji zvanoj Katolička crkva, tj. u organizaciji okupljenoj oko [[sv. Petar|Petrovog]] nasljednika [[papa|pape]] jer je Isus upravo na njemu izgradio Crkvu (usporedi [[Evanđelje po Mateju|Mt]] 16:18-19) i njemu je kao jedinom pastiru povjerio brigu nad cijelim svojim stadom (usporedi [[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 21:15-17). Ipak, Katolička crkva priznaje većinu dobara Kristove Crkve i drugim crkvama, posebno [[pravoslavlje|pravoslavnima]], te je svjesna da se u njoj samoj zbog ljudske nesavršenosti ta dobra često ne očituju kako bi trebalo.
Line 14 ⟶ 16:
Današnji nauk Katoličke crkve definiran je na 21 [[Ekumenski sabor|Ekumenskom saboru]]. To su zasjedanja svih [[biskup]]a uz odobrenje i potvrdu pape. Zbog gore navedenog, zaključci Sabora su nezabludivi. Zaključci se mogu preispitivati, ali, po nauku, svatko tko istinski prouči materiju doći će do istog zaključka.
=== Osnovni nauk ===
Najvažnije istine tako definiranog nauka sažete su još na prvim saborima, [[Prvi nicejski sabor|Nicejskom]] i [[Prvi carigradski sabor|Carigradskom]], u [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje|Nicejsko-carigradskom vjerovanju]]. Još i prije sabora postojalo je [[Apostolsko vjerovanje]] koje po tradiciji seže iz vremena apostola, i nešto sažetije iznosi praktički isti nauk. Vjerovanja su strukturno podijeljena na tri dijela, svako o jednoj božanskoj osobi.
Line 24 ⟶ 28:
Duh Sveti treća je božanska osoba koja uzdržava ovaj svijet i nadahnjuje svakoga od nas. Sva dobra koja imamo i sve što radimo kontinuirano dobivamo od Duha Svetoga. U dijelu vjerovanja o Duhu je i vjerovanje u Crkvu o kojemu je već bilo govora, jer je ona plod njegovog trajnog vodstva.
=== Kasnije donošenje nauka ===
Nauk je detaljnije definiran na kasnijim Ekumenskim saborima. Ne može se uvoditi novi nauk nego samo definirati ono što u tradiciji već u biti postoji, te se na jasniji ili suvremeniji način to iznijeti. Jedina [[objava]], iz koje crpimo sav nauk, je objava Isusa Krista koja kroz tradiciju koju vodi Duh Sveti govori i nama danas.
Bitan je i nauk o [[sakrament]]ima. To su vidljivi znaci nevidljivog božjeg djelovanja. Po nauku, ako je izvršen propisani vidljivi oblik, sakrameti zaista djeluju, tj. zaista se događa nevidljivo Božje djelovanje. Nauk da Crkva može označavati stvarno Božje djelovanje u svijetu postoji oduvijek te svi sakramenti svoje utemeljenje imaju u Isusovom djelovanju. Ipak, konkretan opis sakramenata, nužnosti za valjanost i njihova teologija mijenjali su se kroz stoljeća.
Jedna od poznatijih [[dogma|dogmi]] Katoličke crkve je dogma o [[Papina nezabludivost|Papinoj nezabludivosti]] definirana na [[Prvi vatikanski sabor|Prvom vatikanskom saboru]] [[1870]]. Kaže da je sam papa nezabludiv kada na jasno definiran način iznosi nauk u ime Crkve, što je istina koja postoji u tradiciji i Svetom pismu od početka. Tu mogućnost je nakon 1870. papa iskoristio samo jednom kada je [[1950.]] definirao dogmu o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo.
Line 49 ⟶ 57:
Pored osnovne strukture, Katolička crkva osniva razna druga udruženja i institucije, uglavnom obrazovnog i karitativnog karaktera. Tako po svijetu postoji niz katoličkih vrtića, škola, sveučilišta, instituta, [[caritas]]a, bolnica, raznih domova i td. Katolička crkva ili neke njene organizacijske jedinice, uglavnom biskupije, su osnivači tih institucija i njima upravljaju.
== Bogoštovlje ==
Katolici se klanjaju Bogu i štuju svece prema crkvenim propisima, ali i na privatan način koji je u skladu s katoličkim naukom.
Komunikacija čovjeka s Bogom naziva se [[molitva]]. Ona se izražava na različite načine, javno i privatno. Molitva je širok pojam, obuhvaća javna bogoslužja, privatno ponavljanje molitvenih tekstova, razmatranje vjerskih tema, razgovor s Bogom, ali u konačnici i cijeli čovjekov život treba biti odnos s Bogom, dakle molitva.
Posebno mjesto u crkvenom bogoslužju ima [[liturgija]]. To je uglavnom javno slavljenje Boga cijele Crkve po točno određenim propisima. Obuhvaća [[sakrament]]e i uobičajeno slavlje uz sakramente (dakle i [[musa|misu]]) i još neka važna bogoslužja (npr. sprovod i obredi [[veliki petak|velikog petka]]). Liturgija je nužan dio crkvenog djelovanja.
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Europe religion map en.png|300px|mini|Vjere u Europi; katoličanstvo je označeno plavom bojom|right]]
Katoličanstvo je prevladavajuća vjeroispovijed u većini [[Europa|Europe]] (poglavito južne i srednje), [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i [[Filipini]]ma, te velikim dijelovima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Sjeverna Afrika|subsaharske Afrike]]. Procjenjuje se da u svijetu ima prbližno 1.2 milijarde katolika.▼
Katolička crkva ima svoje upravne jedinice po cijelom svijetu. U tradicionalno katoličkim zemljama i u zemljama stabilne vjerske slobode, što obuhvaća većinu svijeta, to su biskupije. U misijskim zemljama prije uspostave biskupija organiziraju se apostolski vikarijati i prefekture. Posebna situacija je u [[Kina|Kini]] gdje su u prošlosti ustanovljene biskupije, ali zbog zabrana kineskih vlasti ne funkcioniraju.
▲Katoličanstvo je prevladavajuća vjeroispovijed u većini [[Europa|Europe]] (poglavito južne i srednje), [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i [[Filipini]]ma, te velikim dijelovima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Sjeverna Afrika|subsaharske Afrike]].
== Vidi još ==
*[[Katoličanstvo]]
*[[Hijerarhija Katoličke crkve]]
*[[Vatikan]]
| |||