Košljun: razlika između inačica

Franjevački [[Samostan]] je najpoznatiji po bogatoj [[Knjižnica|knjižnici]] od oko 30 000 knjiga. Neke od njih datiraju još iz doba osnivanja samostana. Najstarija [[inkunabula]] je iz [[1471.]] g. Tu je i jedan od samo tri preostalih primjerka prvog [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejevog]] [[atlas (kartografija)|atlasa]] koji je izdan u [[Venecija|Veneciji]] [[1511.]] godine. Uz samostan je i staro [[groblje]] lokalnih redovnika.

 

Neposredno do samostana je [[crkva]] ''Navještenja Marijina'' dovršena [[1523.]] g., a podignuta na temeljima prethodne [[Benediktinci|benediktinske]] crkve. Nad [[oltar]]om je djelo [[Francesco Ughetto|Francesca Ughetta]] iz [[1654.]] g., slika na platnu široka 10, a visoka 4,6 metara, a na slici su prikazani [[raj]], [[čistilište]] i [[pakao]]. Na samom oltaru je poliptih [[Girolamo da Santo Croce|Girolama da Santa Crocea]] iz [[1535.]] g. Uz [[Sveti Kvirin|svetog Kvirina]], zaštitnika grada Krka, likovi [[Sveti Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]] i [[Sveta Katarina|svete Katarine]] prikazani su kao [[Ivan VII. Frankapan]] i njegova kćer [[Katarina Frankapan]].

 

 

''Kapelica svetog Franje'' spominje se prvi put [[1654.]] g. U njoj je lik [[Sveti Franjo|svetog Franje]] u trenutku preminuća. U novije vrijeme i ovu je kapelicu Bruno Bulić ukrasio freskama.

==Posjet Košljunu==

Košljun je važan dio turističke ponude otoka Krka. Još je [[1886.]] g. franjevački samostan poslao preko krčkog biskupa molbu tadašnjoj [[Vlada|vladi]] za potporu u svrhu restauracija jer svaki tjedan turisti posjećuju otočić.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 310.</ref>

*Na vrlo malenom otočiću Košljunu registrirano je čak 540 vrsta [[Biljke|biljaka]] i [[Gljive|gljiva]] što je gotovo polovica biljaka registriranih u čitavoj [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref>Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.,str. 124</ref>

*U atriju samostana je ostatak nadgrobne ploče posljednjeg [[Frankapani|Frankopana]] vladara otoka Krka, [[Ivan VII. Frankapan|Ivana VII. Frankopana]], iako se ne može potvrditi da li je on tu i pokopan. Na ploči ne piše njegovo ime nego odsječena glava simbolizira njegovo ime, a frankopanski grb njegovo prezime. Razlog tome je što je [[Mletačka Republika]] bila zabranila obilježavanje njegovog imena.<ref>''Otok Krk - vodič u riječi i slici'',str. 128</ref>

 

==Povezani članci==