Wikipedija

Sljepić: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
52.502 edits
m Bot: Interwiki za izabrane članke za nl:Hazelworm
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
'''Sljepić''' (''Anguis fragilis'') je neobična [[vrsta]] [[gušter|guštera]].
 
DostaOva vrsta životinje dosta je nalik [[zmija|zmiji]], no on je zapravo [[gušter]] koji nema noge. Njegovo tijelo je dugačko je do 50 [[cm]]. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje [[oči]]. Akos mutrepavicama njegovs neprijateljkojima odgrizemigaju [[rep]](ovo je osobina koja se ne nalazi u zmija). Također, onza ćerazliku muod ponovnozmija, narastiimaju vidljive ušne otvore kao i usvi [[gušter]]agušteri. Jezik im je reckast, alidok muje [[rep]]u rastezmija samoviše jedanputračvast. SljepićevIsto [[hibernacija|zimskitako, san]]uzorak trajenjihove 6trbušne mjeseci.ljestvice Onje spavapotpuno [[hibernacija|zimski san]]drugačiji od listopadaonog dou ožujkazmija. ŽiviKoža uim [[Europa|Europi]].je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
 
Aktivniji su tijekom dana i mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima. Ženka rađa žive mlade tj. viviparne su. Ženka često ima prugu duž kralježnice i tamne bočne strane, dok mužjak može imati plave pjege. Ovi gušteri poznati su i po izuzetno dugom životnom vijeku - doživi i do 30 godina u divljini, a u zatočeništvu i do 50 godina.
 
Ako mu neprijatelj kojim slučajem odgrize rep, on će mu ponovno narasti (no rijetko kad na njegovu prvotnu dužinu) kao i u ostalih guštera, ali mu rep izrasta samo jedanput. Sljepićev zimski san traje 6 mjeseci - od listopada do ožujka. Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju. No, najveći uzrok njihove smrtnosti u prigradskim područjima smatra se domaća mačka, od koje nema obrane.
 
Na kraju napominjem kako je sljepić naša zaštićena životinjska vrsta. U Republici Hrvatskoj ova zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode. Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.
 
Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Sljepić"