Petar Hektorović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
en wikilink |
|||
Redak 11:
[[en:Petar_Hektorovi%C4%87]]
ANALIZA DJELA
Svoje najvažnije djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje Petar Hektorović je dovršio 14. sijećnja 1566., a objavio ga 1568. u veneciji. Ribanje je narativni spjev u tri dijela u kojem Hektorović opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte, put na kojem su ga pratili i pravili mu društvo hvarski ribari Paskoje Debelja i Nikola Zet.
U djelu pripovjedač, identičan sa samim pjesnikom Petrom Hektorovićem, opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovjeda o događajima koji su njemu i njegovim suputnicima na putu događali. Hektorović je vrlo osjetljiv na ljepotu, često opisuje pejzaže kroz koje je društvo plovilo, diveći se ljepotama bašćine, ljepotama svojega zavičaja.Opisi se u Ribanju isprepliću s narativnim dijelovima u kojima se pripovijeda o događajima na putu kao i s ribarskim prigovaranjima, dijalozima i razgovorima koje su suputnici vodili. Pjesnik na nekim mjestima citira razgovore svojih suputnika – priprostih ribara, navodeći – po istini, kako sam tvrdi – njihove mudre izreke i pametne razgovore.
S posebnim zanimanjem Hektorović je zabilježio i pjesme koje su ribari putem pjevali: to su dvije bugaršćice (balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu, u kojoj se tematizira motiv bratoubojstva i koja je jedna od najzanimljivijih baladnih pjesama hrvatske usmene poezije, te bugaršćica o Radoslavu Siverincu) itri kratske pjesmice što ih ribari pjevaju naizmjence (Naš gospodin poljem jizdi; Majka mu je lipo ime dila; Lipo ti je, brajo, pogledati).
Po sadržaju Ribanje i ribarsko prigovaranje je prvo stihovano djelo hrvatske književnosti u kojemu nije opisano neko alegorično putovanje nego stvarno, realno putovanje, a opisano je zbog ljepota prirode i zavičaja, zbog ugode koja čovjekovu dušu na takvu putu u dodiru s prirodom obuzima, zbog veselja druženja s ljudima koji se od nas razlikuju, zbog sjećanja koja takvo putovanje izaziva. To je opis puta renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi i svjestan je da je priroda ono mjesto i ono utočište čovjekovu duhu u kojemu se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh. Ribanje je tako i prvo opisano turističko putovanje renesansnog, modernog čovjeka u hrvatskoj književnosti, ono je prvo djelo hrvatske kulture u kojemu je opisan svijet po mjerilima čovjekovih konkretnih, ovozemaljskih potreba – ono je realistično, mimetičko i svjetovno putopisno djelo naše klnjiževnosti.
Kao književna vrsta Ribanje i ribarsko prigovaranje u hrvatskoj se književnoj historiografiji različito određuje; nazivano je poslanicom, ribarskom eklogom ili idiličnim spjevom, ponekad realističnimizvješćem s puta, a drugdje dokumentarističkim putopisom.
Nakon što sagledamo Ribanje iz raznih perspektiva zaključujemo da je to djelo koje čini zanimljivu i estetski vrijednu sintezu, spoj folklorne i umjetničke književnosti. To je također djelo koje, kako je proglasila starija kritika, nema u matičnoj književnosti nikakvog uzora. Putovanje je još od davnih vremena bilo predmetom književnog oblikovanja. U Božanskoj komediji i Odiseji putovanje je fabulativna okosnica. Ono je isto tako u jezgri i glavnih djela hrvatske renesansne književnosti (Planine, Piligrin, Vila Slovinka). Zaputimo li se i dan-danas putem o kojem je Hektorović pisao na trodnevnom izletu uistinu ćemo ugledati svaku opisanu komponentu.
ODGOVORI NA PITANJE:
STO JE TO EKLOGA?
1.˝ekloga˝ sadrži stihove 116-162: budući da su bez posla, jer su digli jedro, ribari zabavljaju gospodara i sebe, a Nikola zadaje Paskoju zagonetku i obećaje mu tri pehara muškata ako ˝odriši njegovu gatku˝. Rješenje pitalice, zagonetke je_________.
2. ˝ekloga˝ sadrži stihove 229-238 gdje ribari pjevaju svome gospodaru pisan poznatu po stihovima:
...Naš gospodin poljem jizdi,
Jizda da mu je
Na glavi mu svilan klobuk,
Sinca da mu je,
U ruci mu zlatne knjige,
Družba da mu je,
Prid njim sluga pisan poje,..
3. ˝ekloga˝: Paskoja iznenada stanu mučiti neki problemi i on želi da bi sada moga s njima biti Bartučević koji bi mu sve objasnio. Zatim slijedi duga njegova pripovijest, kojia se također može smatrati umetnutom ˝eklogom˝. Slijedi opis gozbe redovnika odnosno priča o biloj skupšćini dominikanaca na Solinskoj rici, priče ˝pilozopiji˝ i postanku voda:
Riku tuj vidite barzu i duboku,
Ovde gdi sidite, ne vele .iroku.
Od poeatka vika nigdar ne pristaje,
Odkuda tolika u gorah voda je?
Da bi je sva bila polja puna i gore.
Jur bi se iztoeila svej tekua u more,
5. i 6. ˝ekloga˝ su bugaršćice o Radoslavu Silverincu i balada o Marku Kraljeviću i ubojstvu brata mu Andrijaša te ˝pisan˝ o djevojci koja traži dva mladića koja se nisu vratila iz boja.
10. ˝ekloga˝ od 875. do 1064. stiha, u kojoj vino oraspoloži Paskoja i Nikolu i oni se počeše nadmudrivati i kroz 180 stihova postavljati jedan drugome ˝učena pitanja˝ poput sljedećih: Što je najveće?, Što je najljepše?, Što je nejbrže?, Što je najjače?, Koji je brod najbolji?, Treba li vjerovati u nešto?, Koji su ljudi draži?, Kakvu ženu treba odabrati?, Zašto zlato blijedi i neda mira?, Koje je najveće zlo?, Koja zvijer najgore ujeda i ranjava?, Što je pitagora htio reći zagonetnim riječima?...
PASKOJ
Kâ t' se najbolja plav i brez sumnje vidi
NIKOLA
Kâ dugo putovav, došad doma, sidi.
...
PASKOJ
Mislidir u tebi: tko ć se ženiti,
Lipu l' ima sebi ženu izprositi?
NIKOLA
Ako grubu najde, mučan je sasvima,
Jer u tugu zajde kâ lika ne ima.
Ako l' lipu jame, neč more iziti,
Molim te neka me..., ino t' neću riti.
...
PASKOJ
Koja zvir najgore ujida i rani,
Kojoj se nitkore vasda ne obrani?
NIKOLA
Od divjih jest zviri nesramni laživac,
I kî dobrih tiri, zlobni razpravljivac
A od pitomih on kî vuhleć i mažuć
Zvoni himbeni zvon prijatelj se kažuć.
11. ˝ekloga˝ od 1233. do 1467. je najsuhoparnija, a sastoji se od mnogih mudrih izreka složenih u stihove koje su srodne s Pričicama Hektorovićeva znanca, Dubrovčanina Nikole Dimitrovića:
...Od martva človika nigdar zlo ne reci,
A vasda do vika za dobrimi teci...
...Vridnije t' je, nastoj, da se zla ostaviš,
Negoli obraz tvoj da lipo napraviš
da se proslaviš s kripostna nauka,
Da ga se dobaviš, ne budi ti muka...
...Dobrote zadosti u sebi tko nosi
Lahko ti milosti u Boga isprosi...
12. ˝ekloga˝ od 1547. do 1618. stiha u kojoj pjesnik u lirskom raspoloženju sjetno meditira o vitezovima, vojvodama, knezovima o kojima su ribari pjevali:
...Vi ste pripivali, bugarili dosti,
Dostojni ste hvali za vaše kriposti.
Gdi su sad vitezi, od kih pripivaste,
Vojvode i knezi kojih spominaste?
Na svit jih sada nî, jedva se ime njih
Zna, reć bi je u sni kakono ljudi svih.
Kud oni pojdoše i mi ćemo iti,
I gdi svi dojdoše mi ćemo prispiti.
Kamo vojevan'je, kamo njih hrabrosti
Biše i gizdanje i svake radosti?
Vrime jih odnaša kako se ne čuje,
I dila će naša, smart bo sve skraćuje...
To ga odvodi na razmišljanje o prolaznosti života, o smrti i o zagrobnom životu, i ponuka ga da ribarima održi propisnu propovijed. To je suhoparna parafraza katekizma. Tu su i 10 zapovijedi božjih i ˝člani svete vire˝, i ˝milosrđa dila˝ tjelesnoga i duhovnoga i, na kraju, ˝Amen˝:
Veli nam: jednoga Boga verovati,
U njega samoga ufan'je imati.
Ime u tašćadi njegovo ne reći,
Počten'ja zaradi vasda ga časteći.
Blagdan počtovati na misu hodeći
I tege pušćati molitve čineći.
Jednomu i drugomu da svako rojen'je
Roditelju svomu pridaje počten'je.
Nikogar nemilo da nitko ne ubije
Na rič ni na dilo ni mu smart želije.
Da ča ne ukrede tko vazam u ruku,
Tko neće da sede u vikovnju muku.
Da nam je ugodno putju ne zgrišati,
A krivo i škodno ne svidokovati.
I tuju nigdare ženu ne želiti
Gdi se duše vare tko neće otiti.
I tokoj nikadar ne žudit ni htiti
Od pravde koja stvar ne more nam biti.
Zato ne činimo nijedno zgrišen'je
U komu vidimo zakona uvrijen'je.
Člane svete vire daržmo stanovito
Koji se ne mire ni vide očito
Slijedi opis noćnog ribolova (vrsta ribolova) što je jedna od najživopisnijih partija u Ribanju:
...Poča se podivat misec iza gore,
Svu zemlju obsivat i toj sinje more...
Žansrovsko određenje Ribanja i ribarskoga prigovaranja.
1. PJESNIČKA POSLANICA
Hektorović je svoje djelo posvetio svojemu prijatelju Jerolimu Bartučeviću:
posveta
Gospodinu Hijeronimu Bartučeviću,
vitezu počtovanomu, vlastelinu hvarskomu,
Petre Hektorović
ova ribarska prigovaran'ja za milošću i za
razgovor šalje.
uvodni stihovi
Viteže naredni Bartučeviću moj,
Svim ljupki i medni kî znaju razum tvoj,
Koji nas svih brani u potribe naše
I brez cvarni hrani kako zlate čaše,
Koji nas svih kruni po mnoga zlamen'ja
Kojim smo pripuni svakoga počten'ja.
2. RIBARSKA EKLOGA
Djelo se sastoji od niza situacija u kojima se opisuje život ribara, njihove zanimacije, razgovori i preokupacije. Ribari Paskoj i Nikola pričaju o ribolovu, brodovima, uspoređuju sve životne probleme sa primorskim motivima.
3. PUTOPIS
Hektorović u dijelove sa moralno-didaktičnim porukama, isprepletenim sa događajima, razgovorima i nadmudrivanjem unosi opise pejzaža, ali ne bilo kakvog, ne izmišljenog, već postojanog, stvarnog, opipljivog i čak dan-danas vidljivog.
4. MORALNO-DIDAKTIČNI SASTAV
Spjev sadrži mnoge dijelove koji nude, odnosno, sadrže brojna prepričavanja životnih filozofija, tuđih iskustava, mitoloških pjesama o vitezovima i nedodirljivim likovima. Ta prepričavanja i nadmudrivanja poruka imaju moralno-didaktične osobine i namjere.
7. PRVA REPORTAŽA
Reportaža je izvješćivanje o viđenome, a Hektorović izvješćuje svog prijatelja.
8. POHVALNICA
Cijelo vrijeme je prisutno hvaljenje, najviše osobe kojok je djelo upućeno.
9. AUTOBIOGRAFSKI SPIJEV
Pripadnici plemstva nisu često odlazili na putovanja s ribarima. Hektorović ovdije iznosi dio svog života od tri dana koji ga je zauvijek promijenio i učinio slavnim. Autobiografskih elemenata vjerovatno ima u nekim dijelovima gdje autor promišlja o dubini života i suštini postojanja i ostvarivanja ciljeva pred kraj djela. Tu autor razmišlja o sebi, iznosi svoja plodove fikcije. Moguće je, ipak, da se nešto od događaja spomenutih u djelu zaista zbilo.
***Jelena Simić***
| |||