Evanđelje po Ivanu: razlika između inačica

1. Vremenski slijed: Ivan želi prikazati Isusa kao osobu u kojoj završava židovski kult, a počinje novi, [[kršćanstvo|kršćanski]] kult. Važna je uloga sedam [[židovski blagdani|židovskih blagdana]], u kojima do izražaja dolaze brojna Isusova čudesa: Prva [[Pasha]] (1,19-4,54), –Druga [[šabat]]Pasha i izliječenje uzetoga (5,1-47), DrugaTreća Pasha govori o kruhu života (6,1-71), [[blagdan Sjenica]] - Isus ozdravlja slijepca (7,1-10,21), [[blagdan Posvete Hrama]] (10,55-11,54), Pasha Jaganjca Božjeg (11,55-19,42), te uskrsnuće (20,1-31). Iako neki smatraju da Ivan spominje samo tri Pashe, prema tumačenju Ivana 5,1, Isusovo djelovanje obuhvaća čak četiri Pashe. U tom se retku ne spominje izravno naziv "Pasha", nego samo "židovski blagdan". No može se zaključiti da je riječ o Pashi, budući da se radnja odvija otprilike u ožujku ili travnju (4,35; "još su četiri mjeseca, pa će doći žetva"), a Pasha je jedini židovski blagdan u to vrijeme.

2. Događaji: Prva Pasha (2,13-4,54), Druga Pasha (5,1), Treća Pasha (6,4), blagdan Sjenica (7-9), Posveta Hrama (10-11), TrećaČetvrta Pasha i smrt, posljednji tjedan Isusova ovozemaljskog života (12-19) i ukazanje Isusovo (Iv 20).

Proslov započinje rečenicom ''U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Bogu i Riječ bijaše Bog...''(Iv 1,1). To podsjeća na sedam dana stvaranja kojima počinje svijet i stvaranje. Već sam proslov želi naglasiti da Riječ koja je jedno s [[Bog Otac|Ocem]], dolazi u ovaj svijet s ciljem da se obnovi ono što je već stvoreno i da započne doba novog stvaranja, obnove u Isusu. Po toj Riječi, tj. po Isusu Kristu počinje novo stvaranje, božanski svijet koji ulazi u stvarnost na zemlji. Nakon proslova slijede poglavlja u kojima su opisani židovski blagdani na kojima je Isus prisutan. Ivan opisuje mnoga čudesa koja tada Isus čini. Upravo kroz to Ivan želi otkriti tko je Isus. SpominjuIzravno se spominju tri Pashe, a neizravno i četvrta (druga po redu) (2,13; 65,41; 116,554; 12,1; 13,1), blagdan Sjenica (7,2) i Posveta Hrama (10,22), a uz ove glavne blagdane spominju se i drugi manji blagdani. Kroz blagdane Isus objavljuje svoju tajnu. Prva Pasha (2,13,19-21) kada Isus čisti hram i objavljuje da je njegovo tijelo pravi novi i istinski hram. U vrijeme blagdana [[Pedesetnica|Pedesetnice]] opisano je kako Isus liječi i pokazuje svoju mesijansku ulogu. DrugaTreća Pasha važna je jer se tada Isus proglašuje kruhom života, a na blagdan Sjenica, tj. blagdan svjetla i vode Isus sebe naziva ''živom vodom''(7,37-38) i ''pravim svjetlom'' (8,12). Na blagdan Posvete Hrama (10,22) Isus se objavio kao onaj koga je Otac posvetio (10,36), kao Dobri pastir. U vrijeme trećečetvrte pashePashe objavljuje se kao nova Pasha po žrtvi [[križ]]a i [[uskrsnuće|uskrsnuća]]. Red blagdana ovom evanđelju daje ritam i ozračje mesijanskog proglasa. Između svih tih blagdana, najvažnija je Pasha. Prve dvijetri Pashe usmjeruju i navještaju posljednju, trećučetvtu Pashu, u kojoj se stvara novi hram i [[liturgija]] koje će zamjeniti židovske blagdane, a to je Kristova pashalna žrtva, kršćanska pasha.