Ulm: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ro:Ulm (oraș)
Nema sažetka uređivanja
Redak 27:
|stranica= [http://www.ulm.de ulm.de]
}}
Ulm (njemački izgovor: [ʔʊlm]) je ]grad u njemačkoj Bundesland [[Baden-Württemberg]] pokrajini, smješten na rijeci Dunav. Grad, čije se [[stanovništvo]] procjenjuje na 120.000 (2006), oblici urbanog okruga (njemački: Stadtkreis) te je administrativno središte Alb-Donau okruga. Ulm, osnovan oko 850. je bogate povijesti i tradicije kao bivši Slobodni grad (njemački: Freie Reichsstadt). Danas je gospodarsko središte, zbog svoje raznolike industrije, te je sjedište sveučilišta (Sveučilište u Ulmu, osnovano[[ 1967]]). Međunarodno, Ulm je prvenstveno poznat po crkvi s najvišim zvonikom u svijetu, po gotičkoj katedrali (Ulm Minster, njemački: Ulmer Münster), a poznato je i kao kao mjesto rođenja [[Alberta Einsteina]].
 
== Povijest ==
Najstariji trag naseljavanja Ulma i okolice počinje u ranom neolitiku, oko 5000 pr. Najraniji tragovi naselja Ulmu i okolici počela je u ranom neolitiku, oko [[5000 pr]]. Naselja su identificirani, ovaj put u selima i Egingen Lehr, sada četvrti u gradu. U gradu Ulmu u područjima primjerenima, najstariji podaci datiraju iz kasnog neolitika. Ulm se prvi put spominje 854 i proglasio je Imperial City( (njemački: [[Reichsstadt]]) Friedrich Barbarossa 1181.
 
U početku, Ulm-ov značaj je zbog privilegije [[Königspfalz]], mjesto boravka srednjovjekovnih njemačkih kraljeva i careva na svojim čestim putovanjima.Kasnije, Ulm je postao grad trgovaca i obrtnika. Jedan od najznačajnijih pravnih dokumenata grada, sporazum između patricija Ulma i trgovine cehova (njemački: Großer Schwörbrief), datira iz 1397.Kasnije, Ulm je postao grad trgovaca i obrtnika. Jedan od najznačajnijih pravnih dokumenata grada, sporazum između patricija Ulma i trgovine cehova (njemački: Großer Schwörbrief), datira iz [[1397]]. Ovaj dokument, koji se smatra početkom gradskog ustava i početak izgradnje velike crkve (Ulm Minster, 1377), financirane od strane stanovnika Ulma radije nego crkve, pokazuju asertivnost Ulmovih srednjovjekovnih građana.
==
 
Redak 43:
Godine 1953 Inge Scholl-Aicher, Otl Aicher i Maxa Billa osnovali Ulmovu školu dizajna, (njemački: Hochschule für Gestaltung - HFG Ulm), za dizajn u tradiciji Bauhausa, koje je međutim zatvoreno 1968. [Uredi]
 
Ulmova javna [[knjižnica]] (Stadtbibliothek Ulmu)ima preko 480.000 tiskanih medija. Grad ima javno kazalište dramske, operne i baletne produkcije, nekoliko manjih kazališta i stručni filharmonijski orkestar.