Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
u.
Redak 24:
Ovaj tip šume, za razliku od šuma alepskog bora, razvija se na dubljim tlima, najčešće mediteranskim [[crvenica]]ma, ali i drugim tipovima tla. Temperature su nešto niže, a količina padalina veća, s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Životni vijek ove šume vrlo je dug i ona značajno utječe na [[Klima|klimu]], [[Hidrologija|hidrološke]] prilike, [[Tlo|stvaranje tla]] i sprečavanje [[Erozija|erozije]].
 
Uz hrast crniku ili [[Hrast crnika|česminu]] (''Quercus ilex''), čest je i [[crni jasen]] (''Fraxinus ornus''), osobito u sjevernijem području, zatim [[zelenika (grm)|zelenika]] (''Phillyrea latifolia''), [[smrdljika]] (''Pistacia terebinthus''), [[mirta]] (''Myrtus communis''), [[Planika|planika]] (''Arbutus unedo''), [[Lovor|lovor]] (''Laurus nobilis''), [[Veliki vrijes|veliki vrijes]] (''Erica arborea''), [[Kozokrvina|kozokrvine]] vrsta ''Lonicera implexa'' i ''L. etrusca'' i dr. Zbog male količine svjetla u prizemnom sloju, u ovim šumama raste razmjerno velik broj vrsta [[Povijuša|povijuša]] koje penjanjem uz drveće dolaze do svjetla. To su npr. [[Bljušt|bljušt]] (''Tamus communis''), [[Tetivika|tetivika]] (''Smilax aspera''), [[Zimzeleni broć|zimzeleni broć]] (''Rubia peregrina'') i [[Šparoga|oštrolisna šparoga]] (''Asparagus acutifolius''). Prisutnost velikog broja povijuša čini ovaj tip šuma teško prohodnim. Ukoliko je sklop drveća prorijeđen, može se razviti i prizemni sloj, u kojem su najčešće vrste [[Uskolisna veprina|uskolisna veprina]] (''Ruscus aculeatus'') i [[Primorska ciklama|primorska ciklama]] (''Cyclamen repandum'').
 
Zbog stoljetnog utjecaja čovjeka, šume hrasta crnike do danas su očuvane na vrlo malim površinama. Najljepše sastojine očuvane su na [[Mljet|Mljetu]], [[Rab|Rabu]] (šuma Dundo) i na [[Brijuni|Brijunima]]. Najvećim dijelom prevedene su u degradacijske stadije [[Makija|makije]], [[Garig|gariga]] i [[Kamenjar|kamenjara]].