Karnak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: id:Karnak |
info okvir i dopuna |
||
Redak 1:
{{Naselje
[[Datoteka:Francis Frith Karnak 1858.jpg|mini|lijevo|250px|Fotografija '''Karnaka''' iz [[1858.]] (Francis Firth) s pogledom na stupove hrama.]]▼
| ime =Karnak
[[Datoteka:1st Pylon Karnak Temple.JPG|mini|Portal uokružen [[pilon]]ima u '''Karnaku''' s pogledom u unutrašnjost.]]▼
| ime_genitiv =Karnaka
| izvorno_ime =<small>''Ipet-isut''</small>
| slika_panorama =Temple Complex at Karnak.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike =Panorama Karnaka iz 1914. god.
| nadimak =''Najsvetije od svih mjesta''
| geslo =
| širina-stupnjevi =25
| širina-minute =43,7
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =32
| dužina-minute =39,27
| dužina-oznaka =E
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] [[Egipat]]
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum = Prije 2123. pr. Kr.
| osnivač =
| nazvan_po =
| vremenska_zona =Egypt Standard Time
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =Egypt Summer Time
| utc_pomak_DST =+3
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Karnak''' (antički grčki grad ''Hermonthis'') je selo na desnoj obali [[Nil]]a u istočnom dijelu Gornjeg [[Egipat|Egipta]]. Zauzima sjeverni dio antičke [[Teba (Egipat)|Tebe]] (južni dio je [[Luxor]]). Poznat je po ruševinama kompleksa [[hram]]ova posvećenih bogovima [[Amon]]u, [[Oziris]]u i dr.
Kompleks hramova građen je od razdoblja [[Srednje carstvo|XI. Dinastije]] (prije 2123. pr. Kr.) do dinastije [[Ptolomejevići|Ptolomejević]]a (od 4. st. pr. Kr. do 1. st. pr. Kr.). Kompleks se proteže na području od oko 3 km², a najveći je hram (140 m²). Taj hram, posvećen bogu Amonu, počeo je graditi faraon [[Senusret I.]] (2. tisućljeće prije Krista), a dovršio [[Ramzes II.]] (1279.-1213. pr. Kr.). Restauracija hrama započela je potkraj 19. st.
▲[[Datoteka:1st Pylon Karnak Temple.JPG|mini|lijevo|250px|<center>Portal hramskog kompleksa uokružen [[pilon]]ima
U blizini kompleksa nalaze se ostaci dvaju manjih hramova posvećenih bogu [[Mont]]u (egipatski bog rata) i božici [[Mut]] (supruzi boga Amona). Oba su podignuta u vrijeme vladavine [[Amonhotep III.|Amonhotepa III.]] (1390.-1353. pr. Kr.).
Od [[1979.]] god. Karnak je na UNESCOvom popisu [[Svjetska baština|svjetske kulturne baštine]].
==Amonov hram==
▲[[Datoteka:Francis Frith Karnak 1858.jpg|mini
Veliku hipostilnu dvoranu započeo je [[Seti I.]], a dovršio njegov sin, [[Ramzes II.]] Sjevernu stranu dvorane dao je ukrasiti Seti I. visokim [[reljef]]om, a južnu Ramzes II., i to uleknutim reljefom. Na isti način je dao ukrasiti i ostatak dvorane, a dao je čak i preko očevog imena uklesati svoje ime na mjestima duž glavne osi dvorane, od istoka ka zapadu, kao i duž ceremonijalnog puta, ne dirajući ostale natpise. Na fasadi se nalaze prizori bitke s prikazima oba faraona, Setija I. na sjevernom i Ramzesa II. na južnom zidu. Ovi prizori najvjerojatnije ne prikazuju neku određenu bitku, već su bili ritualne namjene. Na južni zid se nastavlja još jedan zid na kojemu je ispisan mirovni sporazum koji je Ramzes II. potpisao s [[Hetiti]]ma u 21. godini svoje vladavine.
==Konsov hram==
Konsov hram je stajao na prostoru posvećenom bogu Amonu u Karnaku. Kons je bio Amonov sin i njegov sinovski skroman hram sagradio je u 12. st. pr. Kr. Ramzes III. Središte ovog hrama bilo je svetište okruženo pomoćnim komorama u kojima je božji lik ponekad bio posjednut u svetu lađu.
Misli se da tlocrt ovog hrama simbolizira egipatsko shvaćanje vječnog života. Skupna molitva nije bila obilježje vjere u drevnom Egiptu i publika je obično bila ograničena na prednje dvorište. Odjeljivanje su nametnuli piloni koji su se dizali visoko uokvirujući uski ulaz, te visoki zid od čerpića koji je okruživao hram. Veliki pilon bio je ukrašen obojenim reljefima i bio je kos, kao i zidine hrama, sužavajući se prema vrhu. Obelisci koji su stajali s obje strane ulaza bili su simboli sunca.
Dva pobočna broda od golemih stupova s kapitelima u obliku lotosovih pupoljaka okruživala su otvoreno dvorište.
Hipostilna dvorana iza toga imala je mjšavinu papirusovih i lotosovih kapitela i bila je neobično osvijetljena malim prozorima s kamenim rešetkama koji su propuštali jako malo svjetla. U malenom tamnom svetištu, u koje je pristup bio zabranjen svima osim upućenih svećenika, nalazio se kip boga i njegova sveta lađa. Ona je simbolizirala čamac u kojem bog Sunce svaki dan putuje nebom.
Oko ovog svetišta nalazile su se pomoćne komore i skladišta povezena s kultom. Iako obavijene mističnim sumrakom, koji su Egipćani toliko voljeli, te su prostorije bile lijepo ukrašene obojenim reljefima i zidnim slikama.
Aleja [[sfinga|sfingi]] s [[ovan|ovnujskim]] glavama i [[lav]]ljim tijelima povezivala je [[Amonov hram u Luksoru]] s Konsovim hramom u Karnaku. Simbol rasplodne moći, ovan, bio je posvećen [[Amon]]u.
==Galerija==
| |||