Karnak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
info okvir i dopuna |
|||
Redak 50:
[[Datoteka:Francis Frith Karnak 1858.jpg|mini|250px|<center>Fotografija iz [[1858.]] (Francis Firth) s pogledom na stupove Velike hipostilne dvorane.]]
Veliku hipostilnu dvoranu započeo je [[Seti I.]], a dovršio njegov sin, [[Ramzes II.]] Sjevernu stranu dvorane dao je ukrasiti Seti I. visokim [[reljef]]om, a južnu Ramzes II., i to uleknutim reljefom. Na isti način je dao ukrasiti i ostatak dvorane, a dao je čak i preko očevog imena uklesati svoje ime na mjestima duž glavne osi dvorane, od istoka ka zapadu, kao i duž ceremonijalnog puta, ne dirajući ostale natpise. Na fasadi se nalaze prizori bitke s prikazima oba faraona, Setija I. na sjevernom i Ramzesa II. na južnom zidu. Ovi prizori najvjerojatnije ne prikazuju neku određenu bitku, već su bili ritualne namjene. Na južni zid se nastavlja još jedan zid na kojemu je ispisan mirovni sporazum koji je Ramzes II. potpisao s [[Hetiti]]ma u 21. godini svoje vladavine.▼
'''Amonov hra'''m građen je od 12. dinastije do [[Ptolomej I.|Ptolomeja I.]] (oko 1,500 godina). Dugačak je 355 m i sastoji se od nizaulaznih [[pilon]]a, velikog dvorišta, velike hipostilne dvorane (dvorana sa [[stup]]ovima), te niza [[trijem]]ova ispred zatvorenog svetišta, i naposljetku svečane dvorane Tutmozisa III. Na istoku je bilo veliko sveto jezero i Konsov hram, a bio je spojen s kapelom Tutmozisa III. i hramom Amenofisa II. Karakter prostora određen je horizontalnim nizanjem volumena, više ili manje raščlanjenog, koji posptupno osvaja prostor zatvarajući ga, omeđujući u pravokutna dvorišta, dvorane, aleje itd.<ref>Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', str. 31., Školska knjiga, Zagreb 1994.</ref> Hram ne postoji kao jedinstvena plastično-prostorna cjelina jer zbog ujednačenog ritmičkog nizanja pojedinih cjelina u uzdužnom redu nema kompozicijski određenog početka ni kraja.
Aksijalni pogled u hram kroz prvi pilon pokazuje da se poklapaju otvori u horizontalnoj osi koja presjeca hram po sredini i dopušta ravan, ničim zaustavljen pogled,tj. hod sve do svetišta. Prostor se naizmjenično suzuje i proširuje (između masivnih pilona u širok otvoren prostor dvorišta i obratno).
Od kompleksa se izdvaja Aleja sfingi koja vodi u hram; duga 400 m, a široka 20 m.
Veliku hipostilnu dvoranu započeo je [[Seti I.]], a dovršio njegov sin, [[Ramzes II.]] Unutrašnjost je potpuno ispunjena plitkim ili uleknutim reljefima tako da je masivnost volumena obogaćena i odvraća pozornost od monumentalnosti arhitekture na detalj površine. Sjevernu stranu dvorane dao je ukrasiti Seti I. plitkim [[reljef]]om, a južnu Ramzes II., i to uleknutim reljefom. Na isti način je dao ukrasiti i ostatak dvorane, a dao je čak i preko očevog imena uklesati svoje ime na mjestima duž glavne osi dvorane, od istoka ka zapadu, kao i duž ceremonijalnog puta, ne dirajući ostale natpise. Stupovi srednjeg reda su širi, rjeđi i viši od ostalih. Tako je omogućeno obilno bočno osvjetljenje glavnog prolaza, koje potvrđuje os usmjerenja prema svetištu.
▲
==Konsov hram==
| |||