Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje izmjene 2483861 što ju je unio/unijela Mostarac (Razgovor sa suradnikom:Mostarac) |
m Uklanjanje izmjene 2483858 što ju je unio/unijela Mostarac (Razgovor sa suradnikom:Mostarac) |
||
Redak 37:
Klapsko pjevanje se u vokalno-tehničkom smislu ne razlikuje značajno od drugih načina pjevanja. Razlika se prvenstveno odnosi na vokalnu stilistiku, tj. korištenje određenih [[pjevač]]kih izričajnih sredstava koji su tipični za klapsko pjevanje i koji imaju svoje zakonitosti. Stoga trebaju svi opći i osnovni elementi vokalne [[umjetnost]]i i pedagogije biti utkani u rad s klapom. U kontekstu jačanja važnosti lokalnih identiteta pod utjecajem procesa globalizacije s jedne i konzumeristički poticane kulture s druge strane, klape i klapsko pjevanje imaju vrlo važnu ulogu.<ref>[http://www.vdp.hr/index.php?option=content&task=view&id=211&Itemid=102 VDP.hr] Kolegiji</ref>
[[Datoteka:Bisernica, instrument.gif|mini|90px|Hrvatska tamburica]]
=== Gusle ===▼
[[Gusle]] su narodno glazbalo južnog Balkana, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvije strune i gudalom. Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su [[Južni Slaveni]] tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira. ▼
[[Datoteka:Gusle Zelovo kod Sinja Jukić 260109.jpg|mini|200px|Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine]]▼
Gusle su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva [[Osmanlije|Turčinu]] i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile [[Povijest Hrvata|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. Postoje dva tipa gusli: Hercegovački (visoko postavljene žice) i Dubrovački tip (nisko postavljene i duže žice). Gusle su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u [[zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], ali se također mogu naći i u dijelovima istočne Hercegovine i [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] Gusle</ref>▼
=== Tamburica ===
Line 49 ⟶ 43:
Tamburaški [[zbor]] je skupina tamburaša koji zajedniči muziciraju na tamburama različitih veličina. Zajedničko tamburanje može biti u tercetu, kvartetu, kvintetu i sekstetu tambura, ali i u većim sastavima. Tamburaški ansambl do 15 svirača je tamburaški zbor koji pretežno samo prati pjevanje. Veća se skupina naziva tamburaški orkestar i najčešće se bavi koncertnim muziciranjem. Manjim zborovim ravna primaš, a većima dirigent. S obzirom na način ugodbe tambura postoji nekoliko sistema tamburaških zborova, od kojih su osnovna dva kvartni i kvintni. Nekad se muziciralo na jednoglasno-dvoglasnim tamburama, a kasnije i na troglasnim i četveroglasnim. Prema tome se i tamb. zborovi dijele na dvoglasne, troglasne i četveroglasne. Svi su oni ugođeni temperirano.
▲=== Gusle ===
▲[[Gusle]] su narodno glazbalo južnog Balkana, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvije strune i gudalom. Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su [[Južni Slaveni]] tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira.
▲[[Datoteka:Gusle Zelovo kod Sinja Jukić 260109.jpg|mini|200px|Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine]]
▲Gusle su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva [[Osmanlije|Turčinu]] i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile [[Povijest Hrvata|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. Postoje dva tipa gusli: Hercegovački (visoko postavljene žice) i Dubrovački tip (nisko postavljene i duže žice). Gusle su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u [[zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], ali se također mogu naći i u dijelovima istočne Hercegovine i [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] Gusle</ref>
=== Šargija ===
| |||