Šupljorošci: razlika između inačica

| razdioba=

''[[Goveda|Bovinae]]''<br>

''[[Antilopinae]]''<br>

''[[Alcelaphinae]]''<br>

}}

'''Šupljorošci''' su pripadnici svake od 140 [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[Sisavci|sisavaca]] [[Parnoprstaši|parnoprstaša]] [[Porodica (taksonomija)|porodice]] '''Bovidae'''. Ova je porodica široko rasporostranjena, i izvorna je u svim kontinentima, izuzev [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Porodica je također veoma raznolika: njeni su članovi životinje poput [[bizoni|bizona]], [[antilope|antilopa]], [[Gazele|gazela]], te divlja i domesticirana [[Domaće govedo|goveda]], [[Domaća ovca|ovce]], [[Domaća koza|koze]] i [[azijski vodeni bivol]]i.

 

Najveći šupljorošci teže preko jedne tone, i visina u ramenima im je oko 2 metra; najmanji šupljorošci teže otprilike 3 kilograma i visine su [[Domaća mačka|domaće mačke]]. Neki su zbijeni i mišićavi, drugi su lagane građe, s manjim kosturom i vitkim dugim nogama. Mnoge [[Vrsta (biologija)|vrste]] sakupljaju se u veće grupe sa složenim društvenim ustrojstvima, no druge su vrste većinom samotnjačke. Unutar njihova opsežnog razmjera, obitavaju u širokom rasponu staništa; od [[pustinja]] do [[tundra]], od gustih [[Tropska kišna šuma|tropskih šuma]] do visokih [[planina]].

 

Zbog veličine i težine njihovog složenog probavnog sustava, mnogi su šupljorošci čvrste i krupne građe; "elegantniji" pripadnici ove porodice obično su izbirljiviji u hranjenju, i teže biti prebirnici, a ne [[travojedi]]. Njihovi očnjaci poptuno su nestali, ili su se izmjenili i služe kao dodatni incizivi. Svi šupljorošci dvoprstaši su, te im je kopito podijeljeno na dva dijela. Svi mužjaci (i velik broj ženki) imaju rogove; veličina i oblik uvelike je promjenjiv kod svih vrsta, no osnovna građa uvijek je jedinstvena koštana izbočina bez grana, prekrivena slojem [[keratin]]a.

 

Porodica je poznata kroz [[Fosili|fosilne ostatke]] iz ranog [[miocen]]a. Najveći broj sadašnjih šupljorožaca obitava u [[Afrika|Africi]], sa znatnim no manje raznolikim populacijama u [[Azija|Aziji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Smatra se kako većina vrsta porodice šupljorožaca, koji su se razvili u Aziji, nije bila sposobna preživjeti iznenadan dolazak novog i nepoznatog grabežljivca kada su ljudi prvi put pristigli iz Afrike tijekom kasnog [[pleistocen]]a. S druge strane, afričke su vrste imale tisuće, možda i milijune godina, u kojima su se mogle razvijati i prilagođavati razvijajućim ljudskim vještinama lova. Značajno je istaknuti kako je velik broj domesticiranih šupljorožačkih vrsta –– [[Domaća koza|koza]], [[Domaća ovca|ovaca]], [[Vodeni bizon|vodenih bizona]], [[Jak|jakova]] –– zapravo azijskog podrijetla: vjeruje se kako su se azijski šupljorošci manje bojali čovjeka, i bili mnogo poslušniji.

 

Manji broj današnjih američkih šupljorožaca razmjerno su nove pridošlice, koje su stigle preko [[Beringov kopneni most|Beringovog kopnenog mosta]]. Svi veći travojedi izvorni u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] izumrli su netom nakon dolaska [[Clovis-kultura|Clovis]] ljudi prije otprilike 12 000 godina. Ovo je ostavilo veliki broj ekoloških niša praznima, te su preci sadašnjeg [[Američki bizon|američkog bizona]], [[Američka planinska koza|planinske koze]] i [[muflon]]a preuzeli prazna mjesta.

 

* '''RED [[Parnoprstaši|ARTIODACTYLA]]:''' parnoprstaši