Dobrinj: razlika između inačica

[[Geologija|Geološki]], tim krajem prevladavaju [[Vapnenac|vapnenačke]] i [[Dolomit|dolomitne]] stijene. Zbog brže [[Erozija|erozije]] dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne [[Vegetacija|vegetacije]]. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i [[fliš]]ne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.<ref>''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996., str. 23</ref>

Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Dobrinj imala je ''1.970 stanovnika'', raspoređenih u ''20 naselja'':<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku]</ref>

* nepoznato - 10 (0,51)<ref>[http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku]</ref>

Emil Gršković (nezavisni)<ref>[http://www.dobrinj.com/vijece_hr.htm Službene stranice općine Dobrinj - vijeće]</ref>

Na području općine više je nalazišta iz [[Rimsko Carstvo|rimskog doba]] uglavnom na obalama uvale Soline te na području [[Gostinjac|Gostinjca]], a pretpostavlja se da su [[Solana|solane]] na području [[Meline|Melina]] postojale još u to vrijeme.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 395, 401-402</ref> U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni ostatci rimske [[Keramika|keramike]] i [[Antika|antičke]] luke.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20309 Lipovac Vrkljan, Goranka i Starac, Ranko:''Soline − uvala Sv. Petra (otok Krk)'', članak na portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske ''Hrčak'']</ref> Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na [[Iliri|ilirsku]] prisutnost - gradina ''Zagrajini'' blizu [[Kras (Dobrinj)|Krasa]], ''Gradišće'' kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 16 - 17</ref>

Dobrinj je , uz [[Baška|Bašku]], [[Vrbnik]] i [[Omišalj]], jedan od najstarijih "[[kaštel]]a" (ranosrednjevjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] tj. još u vrijeme doseljavanja [[Hrvati|Hrvata]] u današnju domovinu.<ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34, 78</ref><ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 22</ref> Ti su kašteli, uz već od prije postojeći [[Krk (grad)|grad Krk]], najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli [[Iliri]] o čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. [[čakavsko narječje|staročakavskog]] govora, u Dobrinju - [[čokavica]].<ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34</ref><ref>Turčić, Branko: ''Sedmoškojani, prvi čokavski rječnik'', Adamić, Rijeka, 2002.</ref><ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 395</ref> Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da je više puta kroz [[povijest]] (u [[16. stoljeće|16.]] i početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]) poharan od strane [[Gusari|gusara]] i [[Uskoci|Uskoka]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 397</ref>

Ime Dobrinj prvi put se spominje u [[Listina slavnoga Dragoslava|Darovnici slavnoga Dragoslava]], pisanoj [[hrvatski jezik|hrvatski]]m jezikom i [[Glagoljica|glagoljicom]] [[1. siječnja]] [[1100.]] godine.<ref>[http://domovina.110mb.com/hr_kultura/darovnica_slavnog_dragoslava.htm Darovnica slavnog Dragoslava]</ref><ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 39</ref> U njoj se Dobrinj i susjedni [[Vrbnik]] spominju kao [[crkva|crkvene]] (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim pisarom, tajnikom.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 22-23</ref> Ta darovnica važan je svjedok kuluturne, komunalne i obrazovne razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i otoka Krka. Negdje u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] javljaju se krčki [[knez]]ovi, kasnije nazvani [[Frankapani]] ili Frankopani, čije je podrijetlo još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog) plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona odbačena. Od tada pa do [[1480.]] godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime kneza. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok [[Vlasi|Vlahe]] s [[Velebit]]a. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u [[uvala Soline|uvali Soline]], a koja im je donosila velike prihode.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 350-351, 396, 401</ref>

Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] Dobrinj je jedno od važnijih središta [[Glagoljica|glagoljaštva]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 178-190</ref> U arhivu[[arhiv]]u [[HAZU]] čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem [[1559.]] godine i koje su najstarije matične knjige u Hrvatskoj.<ref>[http://www.tzo-dobrinj.hr/kultura.asp Službene stranice turističke zajednice Dobrinj]</ref><ref>''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996., str. 51, 59</ref> Te matice pisane su [[Glagoljica|glagoljicom]] i to sve do [[1850.]] g. od kada se pišu [[Latinica|latinicom]].

Te matice pisane su [[Glagoljica|glagoljicom]] i to sve do [[1850.]] g. od kada se pišu [[Latinica|latinicom]]. Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja [[solana]] u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba [[sol]] je bila vrlo tražena i cjenjena. Osvojivši otok, [[Mletačka Republika|Mlečani]] zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.[[Datoteka:Dobrinj Maskeron 010808.jpg|mini|Maskeron (muška glava) iz [[1738.]] godine u Dobrinju.]]

*''Krčki zbornik 35'', ''Zbornik o Dobrinjštini'', Povijesno društvo otoka Krka, RijekaKrk, 1996.