Krk: razlika između inačica

Smatra se da su [[Hrvati]] naselili otok Krk krajem [[6. stoljeće|6.]] ili početkom [[7. stoljeće|7. st]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 22</ref><ref name="Klaić34">Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34</ref> iako za to nema pouzdanih podataka. Okolnosti za naseljenje otoka bile su povoljne jer se nalazio pod [[Bizant]]skom vlašću, ali na rubu carstva, a nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] romansko i romanizirano stanovništvo je bilo prorijeđeno, bez [[Vojska|vojske]].

Sigurno je da su Hrvati naselili veći dio otoka, otprilike do linije [[Malinska]] - [[Stara Baška]]. Istočno od nje su '''osnovali 4 kaštela: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Bašku'''. Zapadno od spomenute linije (područje [[Šotovento|Šotoventa]], okolica [[Krk (grad)|grada Krk]], područje današnje općine [[Punat]]) ostao je još nekoliko stoljeća naseljen pretežno romanskim stanovništvom, a Hrvati su ga naseljavali postupno, kroz mnogo stoljeća. Točno su liniju razgraničenja utvrdili najprije romanist [[Petar Skok]], a kasnije su njezin južni kraj ispravili [[Mihovil Bolonić]] i [[Ivan Žic Rokov]]. Prema Petru Skoku linija je išla od Punta Pelove kraj [[Porat|Porta]] u [[Dubašnica|Dubašnici]] preko Kaslona i zaseoka [[Muraj]] na [[Treskavac]] sve do [[Draga Bašćanska|Drage Bašćanske]]. Bolonić i Žic su ispravno{{nedostaje izvor}} korigirali liniju koja po njima od Muraja ide na Kuku te prolazi tek malo istočnije od [[Punat|Punta]], isključujući Treskavac, preko polja [[Sus]] na rt [[Negrit]].<ref>Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 26</ref> Utvrđivanje linije provođeno je na temelju [[toponim]]a, a koji su istočno od linije hrvatskog porijekla, a zapadno su romanskog (latinskog). Skok kao najstarije hrvatske nazive na Krku navodi [[Hlam]], [[Njivice]], [[Poljica (Krk)|Poljica]], ''Ert'' i ''Ret'' (danas rt), [[Gabonjin]], [[Kozarin]], [[Jurandvor]]. Povjesničar [[Vjekoslav Klaić]] među najstarije nazive ubraja: Hlam/Klam, [[Klimno|Kivno/Kibno]], [[Gostinjac|Gostinjoc]], [[Polje|Poje]], [[Tribulje|Tribùje]], Vetrnà, [[Žestilac|Žestiloc]], [[Dolovo|Dòlova]], [[Gabonjin]], [[Sužan|Sužàn]], [[Šugare]], [[Hlapa]].<ref name="Klaić34">Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 34</ref>