Splitski evanđelistar: razlika između inačica

'''Splitski evanđelistar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Evangeliarium Spalatense'') je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. kojaČuva se u Riznici splitske katedrale, a datira izse u [[8. stoljeće|8.]]-[[9. stoljeće|9. stoljeća]],. Neka novija mišljenja zalažu dokse jeza nekiraniji datirajunastanak ikoji ranijesmještaju u [[6. stoljeće|6.]]-[[7. stoljeće|7. stoljeće]], a kao mjesto nastanka navode grad [[Salona|Salonu]].<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.</ref> <ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/prvi-reprint-najstarije-sacuvane-knjige-u-hrvatskoj--splitskoga-evandjelistara/200038.aspx</ref>

Sastoji se od 309 pergamentnih folija, složenih u kvaternione kojih je u početku bilo i do 43, ali nisu svi sačuvani.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.</ref> Tekst je pisan u dva stupca na stranici. Pisana je poluuncijalom, a naslovi uncijalom.<ref>http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=128</ref> Sadrži četiri [[Evanđelje|evanđelja]] (po [[Sveti Matej|Mateju]], [[Sveti Marko|Marku]], [[Sveti Luka|Luki]] i [[Sveti Ivan|Ivanu]]), a koristio se kao [[liturgija|liturgijska]] knjiga iz koje se svečano čitalo i pjevalo nedjeljom i većim blagdanom. Na praznim stranicama kasnije su dopisani još neki djelomični tekstovi [[Novi Zavjet|Novog zavjeta]] koji su se prigodno čitali tijekom liturgijske godine.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.</ref>

Moguće je da je ''Splitski evanđelistar'' služio i za polaganje prisege prigodom krunidbe kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] [[1076]]. u [[Solin]]u, a vrlo vjerojatno i prigodom prisega drugih [[Hrvatski kraljevi|hrvatskih vladara]] prije i poslije Zvonimira.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/prvi-reprint-najstarije-sacuvane-knjige-u-hrvatskoj--splitskoga-evandjelistara/200038.aspx</ref>