Inačica od 3. lipnja 2010. u 14:20 uredi CT (razgovor \| doprinosi) 620 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. srpnja 2010. u 12:59 uredi ukloni ovu izmjenu CT (razgovor \| doprinosi) 620 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: fra '''Vjeko Ćurić''' ([[Lupoglav (Žepče, BiH)\|Lupoglav]], [[BIH]], [[26. travnja]] [[1957]]. - [[Kivuma]], [[Ruanda]] [[31. siječnja]] [[1998]].) - [[Hrvatska\|hrvatski]] [[Rimokatoličanstvo\|katolički]] [[svećenik]], [[franjevac]], misionar, ubijen u Ruandi. == Životopis == Rodio se u Lupoglavu kraj [[Žepče\|Žepča]] 26. travnja 1957. godine. U [[Visoko]]m je završio klasičnu franjevačku gimnaziju [[1976]]. godine. Školovao se za svećenika od [[1976]]., a zaređen je [[1982]]. godine, nakon što je diplomirao bogosloviju i [[filozofija\|filozofiju]] u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Postao je član Franjevačke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene. ▼ ▲Rodio se u Lupoglavu kraj [[Žepče\|Žepča]] 26. travnja 1957. godine. U [[Visoko]]m je završio klasičnu franjevačku gimnaziju [[1976]]. godine. Školovao se za svećenika od [[1976]]., a zaređen je [[1982]]. godine, nakon što je diplomirao bogosloviju i [[filozofija\|filozofiju]] u [[Sarajevo\|Sarajevu]]. Postao je član [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena\|Franjevačke provincije Sv. Križa Bosne Srebrene]]. U [[Pariz]]u se pripremao za misijski poziv. Otišao je u [[Ruanda\|Ruandu]] [[1983]]. godine. Prema franjevačkom planu "Projekt Afrika" nastojao je naučiti lokalne običaje i plemenske jezike, pomagao je u duhovnim i materijalnim potrebama lokalnom stanovništvu. Organizirao je konvoje humanitarne pomoći. U Ruandi je trajao [[rat]] i [[Genocid u Ruandi\|genocid]] [[1994]]. godine između pripadnika plemena [[Hutu]] i [[Tutsi]]. Gotovo svi svećenici bijelci napustili su zemlju. Vjeko Ćurić je ostao. Više puta bio je u smrtnoj opasnosti za vrijeme rata i nakon njega. U travnju [[1996]]. dva su ga razbojnika napala i željela strijeljati, ali im je uspio pobjeći. Nije preživio napad [[31. siječnja]] [[1998]]. godine., kada je ubijen u Kivumi. Pokopan je u župnoj crkvi, koju je dao sagraditi s vjernicima. Sprovod je vodio apostolski nuncij u Ruandi poljski nadbiskup Juliusz Jacucz. Dan nakon njegova ubojstva, [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] spomenuo ga je u govoru na [[Trg Svetog Petra\|Trgu Sv. Petra]] u [[Vatikan]]u. Rekao je tom prilikom: "Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara, koji su svoju ljubav prema Kristu i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život." U [[Pariz]]u se pripremao za misijski poziv. Otišao je u [[Ruanda\|Ruandu]] [[1983]]. godine. Prema franjevačkom planu "Projekt Afrika" nastojao je naučiti lokalne običaje i plemenske jezike, pomagao je u duhovnim i materijalnim potrebama lokalnom stanovništvu. Organizirao je konvoje humanitarne pomoći. U Ruandi je trajao [[rat]] i [[Genocid u Ruandi\|genocid]] [[1994]]. godine između pripadnika plemena [[Hutu]] i [[Tutsi]]. Gotovo svi svećenici bijelci napustili su zemlju. Vjeko Ćurić je ostao. Više puta bio je u smrtnoj opasnosti za vrijeme rata i nakon njega. U travnju [[1996]]. dva su ga razbojnika napala i željela strijeljati, ali im je uspio pobjeći. Nije preživio napad [[31. siječnja]] [[1998]]. godine., kada je ubijen u Kivumi. Pokopan je u župnoj crkvi, koju je dao sagraditi s vjernicima. Sprovod je vodio apostolski nuncij u [[Ruanda\|Ruandi]] poljski nadbiskup Juliusz Jacucz. Dan nakon njegova ubojstva, [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] spomenuo ga je u govoru na [[Trg Svetog Petra\|Trgu Sv. Petra]] u [[Vatikan]]u. Rekao je tom prilikom: "Fra Vjeko još je jedna žrtva dodana dugom nizu misionara, koji su svoju ljubav prema [[Isus Krist\|Kristu]] i afričkim narodima potvrdili žrtvujući vlastiti život." == Vanjske poveznice == * [http://vimeo.com/12637250 Dokumentarni film Jakova Sedlara o Vjeki Ćuriću] * [http://muzungu.blog.hr/2006/12/1621921128/fra-vjeko-curic.html Afrička priča - fra Vjeko Ćurić]

Vjeko Ćurić: razlika između inačica