Inačica od 19. lipnja 2006. u 09:54 uredi Zmaj (razgovor \| doprinosi) 9.400 edits preneseno s članka "Grobničko polje" ← Starija izmjena		Inačica od 19. lipnja 2006. u 09:55 uredi ukloni ovu izmjenu Zmaj (razgovor \| doprinosi) 9.400 edits zasad nema potrebe za posebnim člankom o poemi Novija izmjena →
Redak 7: Tako u svojoj najpoznatijoj drami ''Teuta'', koja se smatra prvom hrvatskom dramom, zagovara ideju o ilirskom podrijetlu južnih Slavena. Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere [[Vatroslav Lisinski\|Vatroslava Lisinskog]] ''Ljubav i zloba'' i ''Porin'' te [[drama\|drame]] ''Dramatička pokušenja I.'' (1834.) i ''Dramatička pokušenja II.'' (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj. Uređivao je almanah ''Iskra'', ''Südslavische Zeitung'', ''Danicu'', ''Narodne novine'', ''Hrvatski sokol''. Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je rano[[romantizam\|romantička]] [[poema]] ''[[Grobničko polje]]'', nastala 1842. u povodu 600. obljetnice bitke na [[Grobničko polje\|Grobničkom polju]], gdje su prema legendi Hrvati porazili [[Tatari\|Tatare]] ([[Mongoli\|Mongole]]). To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj, iako mu je to bio literalni prvenac. U njemu se isprepleću dva osnovna [[motiv]]a: motiv krajolika i motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na [[Lord Byron\|Byrona]] u Grobničkom polju pojavljuje se pojam svjetske boli. Demetar se koristi [[deseterac\|desetercima]] i [[dvanaesterac\|dvanaestercima]] kako bi izbjegao monotonu šablonu narodne pjesme, a ističući u prvi plan slikanje snažnih karaktera junaka i njihove strasti, on svojoj poemi umjesto narativne epske tendencije daje jaku dramatsku notu, posjećajući nas na Byronovo stvaralaštvo.

Dimitrija Demeter: razlika između inačica