Efeški sabor prvi je u nizu općih crkvenih sabora koji su se bavili kristološkim pitanjima,. teTu načinioje stvoren temelj svim budućim definicijama o drugojdruge osobiosobe Presvetog Trojstva.
Ipak, ovaj je sabor doveo i do prvog velikog raskola u Crkvi koji postoji sve do danas. Naime, [[484]]. godine [[Sinod]] perzijske Crkve (Katolikat Seleucije-Ktesifonta, danas [[Asirska Crkva Istoka]]) odlučio je Nestorijev nauk preuzeti kao obvezujući za tu Crkvu. Jedan od razloga takve odluke bila je i želja perzijske Crkve da se pokaže lojalnom [[Perzija|Perzijskom carstvu]] koje je često ratovalo s [[Bizant]]om. OvaTa je Crkva u sljedećim stoljećima doživjela velikivelik misijski zamah, te se proširila sve do [[Indija|Indije]] i [[Kina|Kine]], ali. širenjeŠirenje [[islam]]a i [[Mongoli|mongolska osvajanja]], a posebice pokolj što ga je izveo [[Tamur Lenk]], naznačili su kraj toga nestorijanskog misijskog poleta. Danas su ostali tek neznatni tragovi prisutnosti te Crkve, koju su na Zapadu kroz povijest nazivali »nestorijanskom«, premda ona sama ne slijedi čisti Nestorijev nauk.
