Inačica od 15. kolovoza 2010. u 16:05 uredi Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits m + Kategorija:Hrvatska ratna mornarica (HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 15. kolovoza 2010. u 19:29 uredi ukloni ovu izmjenu Mjurin (razgovor \| doprinosi) 252 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Boj u Splitskom kanalu''' je pomorski boj između snaga [[HRM\|Hrvatske ratne mornarice]] (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga [[JRM\|Jugoslavenske ratne mornarice]] (JRM) u [[Splitski kanal\|Splitskom kanalu]] [[14. ~~studenoga~~studenog\|14.]] i [[15. ~~studenoga~~studenog]] [[1991.]] godine. == Operativna situacija prije boja == Vojno politička situacija na cijelom prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|Jugoslavije]] je svoje jasne obrise počela poprimati [[1990.]] godine raspadanjem jugo-komunističkog sustava i počecima demokratizacije društva, a izraziti pritisak pobunjenih [[Srbi\|Srba]] osjeća se već početkom [[1991.]] godine. Iako su kopnene i pomorske snage [[JNA\|Jugoslavenske narodne armije]] i dalje bile izrazito nadmoćne, [[HRM]] je već od samih svojih početaka ustrojavanja u rujnu [[1991.]] godine, zajedno sa snagama [[ZNG\|Zbora narodne garde]] (ZNG) i [[MUP\|Ministarstva unutarnjih poslova]] (MUP), stvorila uvjete za snažno suprotstavljanje snagama [[JRM]]-a na moru i u primorju. U priopćenju Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) od [[24. siječnja]] [[1991.]] se kaže: "Ako se u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] odmah ne raspuste svi mobilizirani oružani sastavi, [[JNA]] će podići borbenu gotovost svojih jedinica". Time je s najvišeg vojnog vrha jasno rečeno kakvu će ulogu imati jedna od najjačih oružanih sila tadašnje [[Europa\|Europe]]. Plan [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) je trebala primorati [[Republika Hrvatska\|Republiku Hrvatsku]] (RH) da padne koljena i tako osigurati uvjete za stvaranje nove - stare države. U skladu s tim i [[Jugoslavenska ratna mornarica]] (JRM) je imala zadaću ostvariti puni nadzor nad područjem svoje odgovornosti, tj. obalom, otocima, meduotočnim prostorom i otvorenim morem. U akciji "''Male Bare - Zelena tabla''", [[14. rujna\|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u skladišnom kompleksu Tatinja skladišta [[Morske mine\|morskih mina]]. Time je [[HRM]] došla do prvih moćnih oružnih sustava. U [[Šibenik]]u od [[16. rujna\|16.]] do [[22. rujna\|22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe [[MUP]]-a zarobile su 15 [[Ratni brod\|ratnih brodova]] i plovila u vojarni [[Kuline]], a radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli su taj zavod u svoje ruke zajedno s 19 [[Ratni brod\|ratnih brodova]] i plovila. Slijed događaja tijekom [[1991.]] godine: [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je [[8. studenoga]] [[1991.]] godine proglasila treću, najdužu i ujedno posljednju [[Blokada\|pomorsku blokadu]] hrvatskih luka (osim [[Pula\|Pule]]) i otoka [[Vis]]a, [[Lastovo\|Lastova]] i [[Mljet]]a, kako bi zaštitila svoje povlačenje sa sjevera. * travanj: Izvršno vijeće "[[Republika Srpska Krajina\|Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajine]]" objavilo da se odvaja od [[Hrvatska\|Hrvatske]] i priključuje Jugoslaviji [[1. travnja]] [[1991.]] Nedugo nakon toga ([[6. travnja]]) u [[Knin]]u je proglašena [[mobilizacija]]. * svibanj: [[2. svibnja]] dogodio se je sukob u [[Borovo\|Borovom Selu]] u kojemu su poginuli hrvatski policajci * lipanj: 27. lipnja započeo [[rat u Sloveniji]] * srpanj: [[4. srpnja]] započeo rat u [[Republika Hrvatska\|Hrvatskoj]] napadom pobunjenih [[Srbi\|Srba]] na [[Borovo\|Borovo Naselje]] * kolovoz: nastavljena ratna djelovanja u [[Slavonija\|Slavoniji]] ([[15. kolovoza]] je napadnut [[Osijek]]), [[17. kolovoza]] je započela tzv. [[Balvan revolucija]] pobunjenih [[Srbi\|Srba]] u [[Republika Hrvatska\|Hrvatskoj]], a [[28. kolovoza]] selo [[Kijevo]] je spaljeno do temelja. Svi ti događaji i pokreti oklopno-mehaniziranih i pješačkih postrojbi prema [[Dalmacija\|Dalmaciji]], olakšali su izvršenje spomenute zadaće [[JRM]]-a jer je [[Republika Hrvatska]] morala dati prioritet ustrojavanju i opremanju postrojbi za vođenje borbenih djelovanja na kopnu. Kako bi pokazali da misle ozbiljno, zrakoplovi [[JNA\|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) su [[8. studenoga]] raketama napali [[Trajekt\|trajekte]] Vir i Borik kod [[Paški most\|Paškog mosta]] i teško ih oštetili. Paški most je bio također pogođen, ali su oštećenja ubrzo sanirana. Iako je [[1. rujna]] [[1991.]] u [[Beograd]]u potpisan sporazum o prekidu vatre, ratna djelovanja su se nastavila, tako da sredinom rujna zahvaćaju i obalni rub od [[Zadar\|Zadra]] do [[Ploče\|Ploča]]. U ovim djelovanjima aktivno je sudjelovala i [[JRM]] djelujući po ciljevima na kopnu. Nametnuta je i svijetu obznanjena [[Blokada\|pomorska blokada]] luka i otoka. Djelovanjem [[JRM]]-a u tom razdoblju, a osobito u razdoblju rujan-studeni, uvjeti života u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], posebno na otocima, bili su na granici preživljavanja. Svi gospodarski kapaciteti su gotovo prestali s proizvodnjom, kopnene komunikacije su bile presječene, sve veće luke blokirane, a uzdužobalni i meduotočni plovni putovi pod stalnim nadzorom brodova [[JRM]]-a. Pripadnici [[Odred naoružanih brodova\|Odreda naoružanih brodova]] (ONB) [[Kali]] su [[10. studenoga]] kod otočića [[Škarda]] [[9M14 Maljutka\|Maljutkama]] napali brodove [[JRM]]-a, koji su bili u blokadi [[Zadar\|Zadra]]. Pritom je pogođen jedan patrolni čamac [[JRM]]-a, kojeg je [[minolovac]] M-141 oteglio na otvoreno more. Nakon toga napada [[JRM]] se je povukla i tako prekinula [[Blokada\|pomorsku blokadu]] [[Zadar\|Zadra]]. U uvjetima potpune prevlasti [[JRM]]-a na moru [[12. rujna]] [[1991.]] počela se je stvarati [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM). U početku su se ustrojavale postrojbe koje su mogle učinkovito djelovati s obzirom na naoružanje i opremu s kojom se je u to vrijeme raspolagalo. Oslobađanjem grada i luke [[Ploče]] ([[14. rujna\|14. na [[15. rujna]]), gdje su se, između ostalog, nalazila skladišta streljiva u Malim Barama i skladišta podvodnih mina u uvali Tatinje, [[HRM]] je došla do prvih moćnih oružnih sustava, a osvajanjem obalnih topničkih bitnica na [[Žirje\|Žirju]], [[Smokvica (otok)\|Smokvici]], [[Zečevo Rogozničko\|Zečevu]], [[Šolta\|Šolti]] i [[Korčula\|Korčuli]], te preuzimanjem brodova iz Mornaričkog remontnog zavoda u [[Šibenik]]u, stvoreni su uvjeti za stvaranje i opremanje snaga [[HRM]]-a. Ustrojene su snage za minska djelovanja, odred pomorskih diverzanata, postrojbe obalnog topništva i pomorske snage, a za izvršenje određenih zadaća namjenski su se organizirale. Osim toga, športski klubovi, te poduzeća i institucije koje su orijentirane moru i žive od mora, pružili su nesebičnu pomoć dajući [[HRM]]-u na raspolaganje sve svoje ljudske i materijalne resurse. Istog dana obalna [[Bitnica\|topnička bitnica]] [[JRM]]-a s otoka [[Vis]]a topovima je gađala talijanski trgovački brod Europeo 2, koji je plovio blizu obale otoka. Dva dana kasnije [[Raketne topovnjače klase Končar \|raketna topovnjača]] (RTOP) [[JRM]]-a zapadno od otoka [[Šolta\|Šolte]] potopila je malteški brod Euro River. Gotovo istodobno s ustrojavanjem prvih postrojbi počinju i borbena djelovanja, a cilj i način planirani su i određeni u Zapovjedništvu [[HRM]]-a. Snagama za minska i diverzantska djelovanja trebalo je narušiti ustaljeni sustav opskrbe brodova iz pomorskih baza i ograničiti manevar protivničkim flotnim snagama. S tim ciljem položene su [[Morske mine\|mine]] ispred ulaza u ratnu luku [[Lora]] i u [[Splitska vrata\|Splitskim vratima]]. Kako bi brodovima [[JRM]]-a onemogućla uplovljenje/isplovljenje u/iz ratne luke [[Lora]] i njihovu slobodnu plovidbu uskim prolazima, HRM je položila [[Minska zapreka\|minske zapreke ispred ratne luke [[Lora]] (20 [[Morska mina SAG-2\|morskih mina SAG-2]], na udaljenosti 150 – 180 m od ulaza u luku), u [[Splitska vrata\|Splitskim vratima]] (4 [[Morska mina AIM-70\|morske mine AIM-70]] s isključenim paljbenim sustavom i detonatorom koji se je mogao aktivirati s obale) te u prolazima Mali (4 [[Morska mina SAG-2\|morske mine SAG-2]] i Veli [[Vratnik]] (10 [[Morska mina SAG-2\|morskih mina SAG-2]]). Zbog nepovoljnih položajnih dubina, [[Morska mina SAG-2\|morske mine SAG-2]], koje su položene u prolazima Mali i Veli [[Vratnik]], su bile poboljšane dodavanjem akustičnog kanala putem kabela i hidrofona. Tijekom listopada uređeni su i posjednuti paljbeni položaji obalnog topništva na [[Žirje\|Žirju]], [[Zečevo Rogozničko\|Zečevu]], [[Smokvica (otok)\|Smokvici]], [[Šolta\|Šolti]], [[Brač]]u, [[Split]]u, [[Pelješac\|Pelješcu]] i [[Korčula\|Korčuli]]. Istoga dana ([[25. rujna]]) po polaganju [[Minska zapreka\|minske zapreke]] ispred ratne luke [[Lora]] na jednu od položenih [[Morske mine\|mina]] je oko 11,00 sati naišla [[Barkasa\|barkasa]] [[JRM]]-a, pri čemu je poginulo 5 mornara, dva člana posade su bila teško ozlijeđena, a [[Barkasa\|barkasa]] je potonula. Nakon tog događaja više nije bilo uplovljenja/isplovljenja u/iz ratne luke [[Lora]] sve do početka povlačenja [[JRM]] iz [[Split]]a krajem prosinca 1991. godine, kada su brodovi [[JRM]]-a pri uplovljenju/isplovljenju bili vođeni i pod nadzorom pripadnika HRM-a. Tako su već početkom studenog [[1991.]] godine operativnim rasporedom snaga [[HRM]]-a stvoreni povoljni uvjeti za borbu s tehnički opremljenijim i nadmoćnijim protivnikom. Posljednje razdoblje treće [[Blokada\|pomorske blokade]] bilo je ograničeno samo na južni dio [[Jadran]]a, gdje je iznova najviše stradao [[Dubrovnik]]. Osim oštećenih brodova iz stroja [[JRM]]-a izbačeni su i stariji brodovi te brodovi koji zbog neispravnosti nisu bili uporabljivi. Tako je [[JRM]] spala je na svega trećinu predratne snage. Kontrolu pomorskog prometa [[JRM]] je obavljala putem [[Blokada\|pomorskih blokada]], koje su tijekom [[1991.]] godine objavljene u tri navrata i to: * od [[17. rujna\|17.]] do [[23. rujna]] - prva, * od [[3. listopada\|3.]] do [[11. listopada]] - druga i * od [[8. studenog]] do [[3. prosinca]] - treća. Neposredno prije ([[15. rujna\|15.]] i [[16.rujna]]), te tijekom prve blokade brodovi [[JRM]]-a su otvarali vatru po ciljevima na kopnu u [[Ploče\|Pločama]] (grad i luka), u [[Split]]u (grad i [[Kaštelanski zaljev]]) i u [[Šibenik]]u (grad i luka). Prema dostupnim podacima branitelji [[Pelješac\|Pelješca]] su [[19. studenoga]] [[1991.]] godine, južno od otočića [[Olipa]] protuoklopnom raketom [[9M14 Maljutka\|Maljutka]] pogodili [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice\|patrolni čamac]] PČ-132 u nadgrađe. Brod se nakon toga uspio izvući prema otoku [[Mljet]]u.. Tijekom druge blokade [[JRM]] je prevozila morem 472. motoriziranu desantnu brigadu u područje [[Dubrovnik]]a ([[4. listopada]] je započeo napad [[JNA]] na [[Dubrovnik]]). ~~Treća [[blokada]] [[JRM]]-a službeno je prekinuta tek [[3. prosinca]] [[1991.]] godine u 12,00 sati.~~ U vrijeme treće blokade neprijatelj iz luke [[Pula]] izvlači vojnu opremu i osoblje, napadnut je [[Paški most]], [[21. studenog]] srušen je [[Maslenički most]], a u polazne luke vraćeni su mnogi brodovi s humanitarnom pomoći. U svim spomenutim djelovanjima zrakoplovnu potporu pomorskim snagama [[JRM]]-a davala je 97. zrakoplovna brigada koja je iz [[Divulje\|Divulja]] premještena u [[Mostar]]. === Snage Jugoslavenske ratne mornarice === Line 32 ⟶ 45: '''Borbena grupa (BG) Ploče''' sastava 1 [[Raketne topovnjače klase Končar\| RTOP]], 1-2 [[Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice\|RČ]] i 2-3 [[Minolovac\|minolovca]] (ML), koja je djelovala u [[Neretvanski kanal\|Neretvanskom kanalu]] s osloncem na luku [[Ploče]] i VPU [[Korčula]] (od sredine rujna na VPU [[Vis]]). === Snage Hrvatske ratne mornarice === Line 59 ⟶ 73: Istoga dana, u 6,00 sati, zapovjednik [[VPBR-31 Split\|VPBR-31 ''Split'']] je TG „Kaštela“ dao zapovijed za djelovanje po unaprijed ''„odabranim ciljevima“'' u [[Split]]u. Ista je zapovijed upućena i drugim snagama [[JNA]] razmještenima po vojarnama u [[Split]]u i [[Divulje\|Divuljama]]. Snage [[JNA]] iz vojarni u nisu djelovala, aodmah sve dok brodovi iz sastava TG „Kaštela“ sunisu započeli žestoki topnički udar na grad [[Split]].oko 6,30 sati iz [[Splitski kanal\|Splitskog kanala~~]] započeli žestoki topnički udar na grad [[Split~~]]. U tom združenom napadu ~~brodovi~~snaga [[~~JRM~~JNA]] supogađani ~~pogađali~~su ''~~„odabrane~~„odabrani ~~ciljeve“~~ciljevi“'' poput Arheološkog muzeja, zgrade [[Općina\|Općine]] [[Split]], ~~dvoranu~~dvorane na [[Gripe\|Gripama]], ~~Higijenski~~Higijenskog ~~zavod~~zavoda, ~~Tehničku~~Tehničke ~~školu~~škole, [[trajekt]]e Bartol Kašić i Vladimir Nazor te mnogih drugih civilnih objekata. Na [[trajekt]]u Vladimir Nazor, koji je bio privezan u gradskoj luci, smrtno su stradali Jure Kalpić, vođa stroja i Dinko Maras, upravitelj stroja, koji su se u vrijeme napada zatekli u teretnom prostoru trajekta, a kormilar Ante Vidović je bio ranjen. Osim tih žrtava u [[Split]]u ~~još~~ je bilo ranjeno još šest civilnih osoba. Topničke posade sa splitskih [[Kašjuni\|Kašjuna]], s položaja Vela Straža na [[Šolta\|Šolti]] i s položaja Golo brdo na [[Brač]]u su odmah uzvratile paljbu. Nešto poslije 7,00 sati brodovi [[JRM]]-a su odustali od daljnjeg djelovanja po civilnim ciljevima i paljbu su preusmjerili na obalne [[Bitnica\|topničke bitnice]] [[HRM]]-a. U međusobnoj razmjeni vatre [[HRM]] nije imala gubitaka, a pogoci obalnog topništva su bili sve precizniji i granate su padale sve bliže brodovima JRM, iako su to bili pokretni ciljevi. Line 68 ⟶ 82: S obzirom na prosudbu čelnika [[JRM]]-a da su svi prolazi iz [[Splitski kanal\|Splitskog kanala]] prema [[Vis]]u bili minirani, brodovi su se povlačili obilaznom rutom, odnosno [[Brački kanal\|Bračkim]] i [[Neretvanski kanal\|Neretvanskim kanalom]]. == Značaj Boja u Splitskom kanalu == Line 75 ⟶ 88: Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM\|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva u Splitskom i [[Boj u Korčulanskom kanalu\|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode\|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska\|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo\|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada\|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode\|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u [[1992.]] godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište\|bojišta]] na njegov južni dio. [[Kategorija:Operacije u Domovinskom ratu\|Split]]

Boj u Splitskom kanalu: razlika između inačica