Drinovci: razlika između inačica

Ono što se može po pisanim dokumentima zaključiti je da nastavak života u Drinovcima počinje s [[Tračani|Tračanima]] koje su u željeznom dobu potisnuli [[Iliri]]. Bio je to dobro naoružan narod koji je materijal za oružje iskopavao u željeznim rudnicima u [[Bosna|Bosni]]. Ujedno su od [[Grci|Grka]], čiji je trgovački uticaj na ovim prostorima počeo vrlo rano, kupovali oružje i luksuznu opremu za svoje potrebe i preprodaju. [[Iliri]] su svoje gradove gradili od drveta i kamena koji uvijek nije bio oklesan, a nisu poznavali ni žbuku. Vidljivo je katkad, na ostacima njihovih [[Gradina (tip naselja)|gradina]], kako je i općeniti naziv za njihove stambene građevine koji potiče još iz srednjeg vijeka, po fino oklesanim kamenjima, da su ih radili grčki majstori.

Svoje pokojnike [[Iliri]] su spaljivali ili sahranjivali na više načina. Najčešći oblik sahrane bio je grob obilježen velikom [[Ilirske gomile|gomilom]] kamenja koja je nabacana u obliku stoga stijena. Te, kasnije nazvane, [[Ilirske gomile|gomile]], grobovi su uglednih ljudi, poglavica rodova i plemena, njihovih obitelji. Veličina [[Ilirske gomile|gomile]] je jednaka brojnosti roda ili plemena, pa tako najveće [[Ilirske gomile|gomile]] u promjeru imaju 40 metara, a visina im je katkad iznad 10 metara. U Drinovcima je vidljiv veliki broj [[Ilirske gomile|gomila]] što upućuje na činjenicu da je na ovom prostoru bilo mnogo ilirskih [[Rod (prvobitna zajednica)|rodova]], manjih bratstava, ali i [[Aristokracija|aristokracije]] koja je vladala nad suplemenicima.

[[Ilirske gomile|Gomile]] su postavljane na otvorenim predjelima, okrenutim suncu ili šumama, gdje su Iliri imali svoja pobožna mjesta za prinošenje žrtava božanstvima ili za plemensko zborovanje, suđenje i vračanje. Orijentacija im je zapad-istok, a u Drinovcima su vidljive najčešće na brežuljcima. Običaj bacanja kamena na [[Ilirske gomile|gomile]] koji su ilirska plemena po dužnosti obavljala, posebice na [[Groblje|grobove]] svojih odličnika, možda je razlog veličine ovih kamenih [[Ilirske gomile|gomila]].

U Drinovcima [[Ilirske gomile|gomile]] se nalaze u Blaževićima (pet [[Ilirske gomile|gomila]] promjera 10 do 14 metara), u Dragi (skupina više pretpovijesnih [[Ilirske gomile|gomila]]), Malom Petnjiku (tri [[Ilirske gomile|gomile]] i pretpovijesno naselje), Malkanovićima (jedna [[Ilirske gomile|gomila]] koja je naknadno sravnjena), Vrcanima (pretpovijesni grob u kojem je otkriveno više nalaza, kopalja i fibula iz starijeg željeznog doba). [[Gradina (tip naselja)|Gradine]] su u Vrcanima, gdje je utvrda bila na jednoj zaravni elipsastog oblika s ostacima keramike te [[Gradina (tip naselja)|gradina]] na Sebišni na kojoj se nalazi i jedna velika [[Ilirske gomile|ilirska gomila]]. Treba naglasiti kako [[Ilirske gomile|gomile]], čiji izgled katkada upućuje na ilirske grobove, katkada ustvari predstavlja njihova svetišta dok su [[Gradina (tip naselja)|gradine]] nekada utvrdne građevine, nekada stambeni objekti.

Vjera [[Iliri|Ilira]] svodila se na obožavanje prirodnih sila, smatrali su da se božanska volja očituje u žuboru potoka i strujanju vjetra. A kako nisu imali vlastitiga [[Pismo|pisma]], preuzeli su najprije od [[Grci|Grka]], te kasnije od [[Rimljani|Rimljana]], njihovo [[pismo]], te su njime, u novije vrijeme obilježavali imena svojih bogova. Tako je bog Sunca, kome su prinosili žrtve da bi ga odobrovoljili, od njega nešto isprosili ili mu zahvalili, bio Mitras. Bog Medaurus bio je zaštitnik liječnika, Dioskur - zaštitnik trgovine, Liber i Libera bili su darovatelji vina, Armat - bog rata... Tek pod utjecajem [[Grci|Grka]] i [[Rimljani|Rimljana]] počeli su i izrađivati kipove svojim božanstvima, što su vremenom počeli činiti vrlo vješto.

Na području cijele [[Bekija|Bekije]] i susjednih krajeva živjelo je dosta ilirskih plemena: [[Delmati]], Ardijerci, Dorsi[[Daorsi]]... Delmatima[[Delmati]]ma je centar bio na [[Gradina (tip naselja)|gradini]] Lib kod Kongore u [[Duvno|Duvnu]], a u doba [[Rimljani|Rimljana]] u Županjcu. Oni su nastanjivali područje Drinovaca, a vladali su srednjim dijelom dalmatinskog primorja do rijeke [[Cetina|Cetine]]. Po piscu Strabonu, [[Delmati]] su se dijelili na [[Općina|općine]], tako da su imali 342 dekurije (svaka oko 200 stanovnika) sa 20 gradova, a u cvjetanju svoje moći 60 gradova, dok su Ardijerci imali 20, a Daorsi 17 dekurija. Od njihova imena nastao je najprije rimski naziv za današnji [[Tomislavgrad]] (Delminium), a zatim ime za jednu mnogo širu regiju - [[Dalmacija]].