Dan antifašističke borbe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13 (razgovor | doprinosi)
uklonjen neeciklopedijski tekst, koji izražava osobna stajališta, bez navođenja izvora
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama [[NOV i POJ|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (čiji je sastavni dio bila i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske]]) borilo se oko 230.000 boraca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.
 
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj [[SFRJ]], se kao Dan antifašističke borbe slavio se [[27. srpnja|27. srpanj]] – Dan ustanka naroda Hrvatske – što jese bilone povezanoveže suz događajima[[antifašizam|antifašizam]], već uuz [[Srbčetnici|četništvo]] jer su tog dana započeli masovni pokolji srbočetnika nad nedužnim [[hrvatska|hrvatskim]] [[stanovništvo|stanovništvom]] po selima [[istok|istočne]] [[Lika|Like]]u, iakokao jei osnutakna sisačkogapodručju odreda[[Bosansko tomGrahovo|Bosankog danuGrahova]] prethodioi više[[Drvar|Drvara]]. odU mjesecsvom danakrvavom pohodu okrutni srpski koljači su, koji se tobože prikazuju kao [[partizani|partizanski]] [[heroj|heroji]], na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 [[Hrvati|Hrvata]], a njihovog [[duhovnost|duhovnog]] vođu i pastira, [[Juraj Gospodnetić|župnika Jurja Gospodnetića]] su živog oderali i ispekli na ražnju.
 
Unatoč svemu tome, [[Vlada Republike Hrvatske|Hrvatska država]] i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "''prvi pucanj ustaničke puške''" u [[Srb|Srbu]].
 
== Pogledajte i ==