Razlika između inačica stranice »Zvonimir Krkljuš«

Dodano 14 bajtova ,  prije 11 godina
m
dodat autor pjesme Kaži zašto me ostavi Nikos Gounaris
m (greška kod izvora)
m (dodat autor pjesme Kaži zašto me ostavi Nikos Gounaris)
 
Zbog zdravstvenih problema (bronhitis), se početkom [[1950.]] preselio u [[Rijeka|Rijeku]], gdje je dobio angažman kao glumac i pjevač u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Riječkom kazalištu Ivana pl. Zajca]]. Riječko razdoblje života je za Zvonimira Krkljuša u glazbenom pogledu bilo je najplodonosnije. Rijeka je [[1950-ih]] bila puno otvoreniji grad od većine ostalih gradova u unutrašnjosti, Krkljuš je u Rijeci našao i vrlo dobre suradnike u tadašnjem uredniku [[HR Rijeka|Radio Rijeke]] Mariju Kinelu i pijanistu Aleksandru Aci Petroviću i njegovu orkestru. U Rijeci je [[1951.]] skladao svoju veliku uspješnicu ''Serenadu Opatiji'', koja je kasnije postala poznata u izvedbi [[Ivo Robić|Ive Robića]]. Za Radio Rijeku snimio je brojne pjesme, koje je kasnije [[Jugoton]] snimio na ploče; prva u tom nizu bila je [[1955.]] - ''Lili (prepjev hita Hi Lili hi Lili, hi lo), naslovna pjesma Bronisława Kapera za tada popularni film Lili, [[1956.]] god. slijedio je ponovno prepjev [[SAD|američkog]] filmskog hita ''Arrivederci Roma'' [[Mario Lanza|Maria Lanze]] - ''Još jednom dovidjenja''.
Neke od njegovih pjesama iz toga doba, koje je uglavnom skladao Kinel, postale su pravi evergreeni hrvatske glazbe; ''Bijela lađa plovi morem'', ''Valcer o Kostreni'' (s riječankom Radojkom Delić), ''Kaži zašto me ostavi'' (N. Gounaris - N. Avtovski - D. Ristić - A. Petrović), ''Jedna noć u Kostreni'', ''Ja pjevam tebi svake noći''.
 
Zvonimir Krkljuš bio je nemirni duh, i nije ga držalo mjesto - a nije bio ni zadovoljan prihodima od glazbe, - tako se sve više okretao drugim poslovima - poput organizacije zabavnih priredaba (organizirao je prve izbore za Miss po Jadranu), konferansi, a odlazio je i na dugotrajna krstarenja, - gdje je radio kao zabavljač gostiju, - i tako je polako počeo napuštati glazbu. Novi posao pronašao je [[1958.]] godine u Jugotonu gdje je radio kao urednik u redakciji književno-glazbenih izdanja.