Mikena: razlika između inačica

{{slično|drevnom gradu|kulturu kojoj je pripadao ovaj grad|Mikenska kultura}}

'''Mikena''' je [[Grčka|grčki]] [[arheologija|arheološki]] lokalitet na sjeveroistoku [[Peloponez]]a. U drugom [[tisućljeće|tisućljeću]] prije [[Krist|Krista]], Mikena je postala jednim od glavnih središta Egejske kulture. Zbog njezine važnosti cijeli se period [[Povijest stare Grčke|grčke povijesti]] od [[1600. pr. Kr.]] do [[1100. pr. Kr.]] naziva Mikenskim.

== Iskopine ==

 

[[Heinrich Schlieman]] [[1876]]. godine otkrio je bogato opremljen krug grobova pored [[Lavlja vrata|Lavljih vrata]] u Mikeni što je potvrdilo [[Homer|Homerov]] opis grada "bogatog [[zlato]]m". Drugi krug grobova iskopao je grčki arheološki servis izvan zidova tvrđave [[1951]]. godine. Oba kruga datiraju iz [[16. stoljeće pr. Kr.|16. stoljeća pr.n.e.]] i otkrivaju zapanjujuće bogatstvo. Osim u Mikeni, nađeni su u [[Tirint]]u, blizu Arga u Argolidi, Monidi i Thorikosu u [[Atika|Atici]], Orhomenu u Beociji, Volu u [[Tesalija|Tesaliji]], Vafiju u Lakoniji, Kakovatosu u Elidi, te na [[Kreta|Kreti]], u blizini [[Knos]]a ([[tolos]] iz Opate, s kvadratnom prostorijom). Tolose nalazimo i u [[Etruščani|etrurskoj kulturi]] (Voltera i Orvioto), u prapovijesnoj kulturi [[Sardinija|Sardinije]] ([[nuraghi]]) i u drugim prapovijesnim kulturama.

 

U klasično i predhelenističko vrijeme u Grčkoj tolos je bio u funkciji hrama, ili herona i javlja se vrlo rijetko: u [[Delfi]]ma, [[Epidaur]]u, [[Olimpija|Olimpiji]] i [[Samotraki]], a javlja se i u rimskoj arhitekturi (hram Rome i Auguste u Ateni, Vestin hram i [[Panteon u Rimu]]).