Inačica od 12. rujna 2010. u 22:20 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m Hosios Lukas premješteno na Hosios Loukas: točniji naziv ← Starija izmjena		Inačica od 12. rujna 2010. u 23:08 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits odlike i slike Novija izmjena →
Redak 1: {{UNESCO-svjetska baština \|ime mjesta = Samostani [[Nea Moni]], [[Samostan dafni\|Dafni]] i Hosios ~~Lukas~~Loukas \|slika = HosiosLukas.jpg \|godina = [[1990.]] Redak 9: \|država = {{ZD\|G\|GRČ}} }} '''Hosios ~~Lukas~~Loukas''' ([[grčki]]: Ὅσιος Λουκᾶς) je povijesni utvrđeni [[manastir]] ([[samostan]]) koji se nalazi u blizini grada [[Distomo]], [[prefektura Beocija]], [[Grčka]]. Smatra se jednim od najvažnijih spomenika [[srednji vijek\|srednjovjekovne]] [[bizantska umjetnost\|bizantske arhitekture]], zbog čega je, zajedno sa samostanima [[Nea Moni]] ([[Kios]]) i [[Dafni]], 1990. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. ==Povijest== [[Datoteka:Osiosloukas.JPG\|mini\|240px\|<center>''Katholikon'' (lijevo) i ''Panagia'' (desno)]] Samostan se nalazi na slikovitom obronku planine Helikon, a osnovao ga je [[pustinjak]] Velečasni (grčki: ''Hosios'') Sveti Luka (grčki: ''~~Lukas~~Loukas'') Heladski, u ranom 10. stoljeću, čije se relikvije još uvijek čuvaju u prostorijama samostana. Svetac, koji je preminuo 7. veljače 953. godine, je bio slavan po svom predskazanju osvajanja [[Kreta\|Krete]] koje je izvršio bizantski car [[Roman II.]] 959. godine. Odmah nakon ove pobjede počela je izgradnja Gospine crkve majke Božje (grčki: ''Theotokos''). Glavno svetište u samostanu je grobnica sv. luke Heladskog koja se izvorno nalazila na ulazu, a sada je na spoju dvije crkve. Odmah nakon ove pobjede počela je izgradnja Gospine crkve majke Božje (grčki: ''Theotokos'' ili ''Panagia''). Glavno svetište u samostanu je grobnica sv. luke Heladskog koja se izvorno nalazila na ulazu, a sada je na spoju dvije crkve. Manastiru je glavni izvor prihoda bilo ulje (''exuded myron'') koje je navodno dolazilo iz relikvija sv. Luke, a imalo je izlječiteljska svojstva. Hodočasnike se poticalo da prespavaju pored svečevog groba kako bi njihovo tijelo apsorbiralo čudotvorno ulje putem [[inkubacija\|inkubacije]] ([[Stara Grčka\|starogrčki]] ritual). Mozaici oko grobnice ne prikazuju samo sv. Luku, nego i [[iguman]]a Filotea koji predstavlja model nove crkve svetcu. ==Odlike== [[Datoteka:Osios Loukas extérieur.jpg\|mini\|<center>''Katholikon'' izvana]] Crkva Majke Božje je najstariji dio manastirskog kompleksa i jedina je crkva izgrađena u unutrašnjosti Grčke u 10. stoljeću<ref>Rosemary Morris, ''Monks and Laymen in Byzantium'', 843.-1118., Cambridge University Press, 1995. ISBN 0-521-31950-1. str. 27.</ref>. Građevina centralnog tipa ima oblik paralelograa i najstariji je primjer crkve upisanog križa u kvadrat u Grčkoj; sličan crkvi (danas džamiji) ''Fenari Isa Camii'' u [[Istanbul]]u. Zidovi su joj izmjenična mješavina opeke, kamena i mramora, s neobičnim pseudo-arapskim uzorcima dekoracija. Uz ovu crkvu je oko 1010.-1012. godine dodana veća katedralna crkva ili ''katholikon''. Ona je najraniji primjer centralne crkve s kupolom na oktagonu s osam stubova oko središnjeg broda (naos). Kupola u obliku polulopte stoji na četiri [[trompa\|trompe]] koje stvaraju postupan prijelaz s oktogonalne osnove kupole na kvadratni oblik zidova koji ju nose<ref>Linda Safran, ''Heaven on Earth: Art and the Church in Byzantium'', ISBN 0-271-01670-1. str. 127.</ref>. Središnja kocka crkve je okružena galerijama i kapelama na sve četiri strane. Hosios Loukas je najveći od tri manastira iz srednjeg bizantskog razdoblja Grčke i razlikuje se od ostala dva, Nea Moni i Dafni, po tome što je posvećena samo jednom i to vojnom svetcu. Proročanstvo sv. Luke o ponovnom osvajanju Krete je istaknuto likom [[Jošua, sin Nunov\|Jošue]], koji se smatrao uzorom za "vjerske ratnike", na vanjskom zidu Gospine crkve. ===Ukrasi=== [[Slika:Christ Pantocrator mosaic.jpg\|mini\|<center>[[Krist Pantokrator]], mozaik središnje kupole]] U Katholikonu se nalaze najbolje sačuvani mozaici iz vremena bizantske makedonske dinastije (Paleolozi), no neki od mozaika nedostaju, poput originalne slike Krista Pantokratora iz kupole, te likova arhanđela između gornjih prozora. Što nije umanjilo njihovu važnost u oblikovanju bizantske umjetnosti. Osim fresaka, u crkvi se nalaze i raskošne rezbarije, pozlate, zidne slike, mozaici, ali i tada rijetke ikone, svijećnjaci i oltarni svileni zastori. Samo su neki od ovih predmeta na svom izvornom mjestu, a ostali su izloženi u muzejima. U izvornom obliku "Katholikon, od svih današnjih crkava, ponajbolje prikazuje karakter crkvenog interijera u prvim stoljećima nakon ikonoklazma"<ref>Banister Fletcher, ''A History of Architecture'' (urednik, Dan Cruickshank), Architectural Press, 1996. ISBN 0-7506-2267-9. str. 310.</ref>. <gallery> Slika:Byzantine fresca from St-Lucas.jpg\|<center>[[Jošua, sin Nunov]], [[freska]] s pročelja Panagiona Slika:Theotokos Hosios Loukas int.jpg\|<center>Ispod kupole Panagiona Slika:Osiosloukas2.JPG\|<center>[[Ikonostas]] Katholikona Slika:Osios Loukas 1.jpg\|<center>''Krist pere noge apostolima'', mozaik </gallery> ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice==

Hosios Loukas: razlika između inačica