Inačica od 30. kolovoza 2010. u 16:11 uredi Luckas-bot (razgovor \| doprinosi) 134.728 edits m robot Dodaje: la:Palatium Belli Fontis ← Starija izmjena		Inačica od 23. rujna 2010. u 17:36 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits unesco okvir, povijest i slike Novija izmjena →
Redak 1: {{UNESCO-svjetska baština ~~[[Datoteka:Schloß Schönbrunn.jpg\|mini\|250px\|Palača '''Schönbrunn''' u [[Beč]]u.]]~~ \|ime mjesta = Palača Schönbrunn s vrtovima Dvorac '''Schönbrunn''' (njemački: ''Schloss Schönbrunn'' [ʃøːnˈbʁʊn]) u [[Beč]]u je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u [[Austrija\|Austriji]] i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču. Palača i vrtovi odražavaju ukus, zanimanje i težnje [[Habsburgovci\|habsburških vladara]].▼ \|slika = Schloss Schoenbrunn August 2006 406.jpg \|godina = [[1996.]] <small>(203. zasjedanje) \|vrst baštine = Kulturno dobro \|mjerilo = i, iv \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/786 \|država = {{ZD\|A\|AUS}} }} ▲~~Dvorac~~ '''Dvorac Schönbrunn''' ([[njemački]]: ''Schloss Schönbrunn'' [ʃøːnˈbʁʊn] u značenju "lijepi izvor") u [[Beč]]u je jedna od najvažnijih kulturnih spomenika u [[Austrija\|Austriji]] i od 1860-ih je također jedna od glavnih turističkih atrakcija u Beču. Palača i vrtovi odražavaju ukus, zanimanje i težnje [[Habsburgovci\|habsburških vladara]] kojima je Schönbrunn bio rezidencijom od 18. stoljeća do [[1918.]] godine. ==Povijest== Od 18. stoljeća do [[1918.]], Schönbrunn je bio rezidencija habsburških careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752.]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a.▼ [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva]], je 1569. godine u popolavnoj dolini rijeke [[Wien]] dao izgraditi kraljevski lovački ljetnikovac ''Katterburg'' čije je ograđeno lovno područje bilo ispunjeno [[fazan]]ima, [[patka]]ma, [[jelen]]ima i [[vepar\|veprovima]], ali i egzotičnim pticama poput [[purica]] i [[paun]]ova. Tijekom sljedećeg stoljeća, za ovo područje ustalio se naziv ''Schonbrunn'', po [[arteški bunar\|arteškom bunaru]] iz kojeg se crpila voda za dvor. ~~Palača je, zajedno s vrtom oko nje, 1996. uvrštena u [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]~~ [[Datoteka:Canaletto (I) 059.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|<center>[[Canaletto]], ''Schönbrunn 1761.'']][[Datoteka:Palace and Gardens of Schönbrunn rough map 2008.gif\|mini\|240px\|<center>Plan palače i vrtova Schönbrunna<br><small>za legendu pogledaj opis datoteke.</small>]] Ovo lovno područje osobito je obožavala druga žena [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda II.]], [[Eleonora Gonzaga]] koja je mnogo vremena provodila loveći tu. Ona je lovačkom ljetnikovcu dodala oranžeriju<ref>[http://www.classictic.com/en/Vienna/Orangerie-Schoenbrunn Oranžerija u Schonbrunnu]</ref> i palaču koja se gradila od 1638. do 1643. godine. ▲Od[[Josip 18I., ~~stoljeća~~car doSvetog ~~[[1918.~~Rimskog Carstva]], ~~Schönbrunn~~ je ~~bio~~koncem ~~rezidencija~~17. stoljeća odlučio obnoviti dvorac i načiniti ga rezidencijom ~~habsburških~~austrijskih careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Francuski vrtni arhitekt Jean Trehet je 1695. godine oko palače zasadio [[francuski park]] s [[labirint]]om. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752.]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a (sjedinjenja svih umjetnosti). God. 1775., za vrijeme carice [[Marija Terezija Austrijska\|Marije Terezije]], Schönbrunn je na 60 metara visokom brdu okrunjen Glorijetom, izgrađenoj od kamena sa srušenog dvorca ''Neugebäude''. Carica je posvetila ova Glorijet habsburškoj moći i "Pravednom ratu" (katolička doktrina o ratu za pravdu ili istinu). Za caricu Johann Ferdinand Hetzendorf von Hohenberg je izgradio seriju slikovitih ruina nazvanih "Rimske ruševine" ili "Ruševine Kartage" 1778. godine, ali i fontanu s obeliskom kao simbolom stabilnosti i opstojanja. Nakon propasti Austro-Ugarskog carstva 1918. godine, novoosnovana austrijska vlada je sačuvala Schönbrunn kao muzej. Nakon Drugog svjetskog rata služio je kao sjedište Savezničke komisije za Austriju i smještaj malog britanskog garnizona. Kasnije se koristila za susret predsjednika SAD-a i SSSRa-a, [[John F. Kennedy\|Kennedyja]] i [[Nikita Hruščov\|Hruščova]] 1961. godine. Palača je, zajedno s vrtom oko nje, 1996. godine uvrštena na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. God. 2009. Schönbrunn je posjetilo više od 2.467.000 posjetitelja, a zajedno sa zoološkim vrtom i paviljonom palmi bilo ih je više od 5 mlijuna, što ga čini najvećom austrijskom atrakcijom<ref>''[http://diepresse.com/home/panorama/wien/585475/index.do?from=suche.intern.portal Schönbrunn ist Wiens beliebteste Sehenswürdigkeit (njem.)]'', ''Die Presse'', 4. kolovoza 2010. Posjećeno 15. kolovoza 2010.</ref>. <gallery> Slika:Orangerie (Schönbrunn) 20080216.jpg\|<center>Oranžerija Slika:Vena 04.jpg\|<center>Paviljon palmi Slika:Vena 11.jpg\|<center>Glorijeta iznad parka Slika:Vena 10.jpg\|<center>Rimske ruševine </gallery> {{Panoramska slika\|Schloss Schönbrunn Ehrenhof.jpg\|2000px\|<center>Panorama ulaznog dvorišta dvorca Schönbrunn</center>}} ==Bilješke== {{Commonscat}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.schoenbrunn.at/ Službene stranice] (njem.) * [http://surfvienna.net/index.php/en/component/content/article/56/181-vorschloss Interaktivna panorama Dvorca od 360° stupnjeva] {{Svjetska baština u Austriji}} [[Kategorija:Beč]] [[Kategorija:Svjetska baština u ~~Europi~~Austriji]] [[Kategorija:Građevine u Austriji]] [[Kategorija:Barokne palače]]

Schönbrunn: razlika između inačica