Lovrinac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15:
Pedeset godina nakon ovog izvješća [[Sonja Jurković]], dipl.inž. arh., kao članice stručnog tima doc. [[Miroslava Kollenza|Miroslave Kollenza]] jasno nam daje pregled biljnog svijeta Lovrinca u okviru idejnog rješenja uređenja groblja: "Prostor postojećeg groblja već je uređen i ozelenjen. Dominantna vrsta je čempres, što je i osnovna karakteristika i simbol svih primorskih groblja. On svojom čvrstom tamnom krošnjom simbolizira trajni počinak i u ovim užeglim prostorima pruže hladovinu i mir. Ostali prostori koji tek treba da budu izgrađeni i uređeni kao groblje, već imaju pejzažne vrijednosti vrletnoga ali ipak privlačnoga ambijenta. Veći komadi krškog kamena i stijena, koji strše iz terena na blago zatalasanim travnjacima Kostrike i Kršina, razigranost reljefa što se terasasto spušta s dva brežuljka, nekoliko već formiranih grupacija [[alepski bor|alepskog bora]], nisko makijasto grmlje uz kamene zidove te lijepe vizure na [[Mosor]] i more, sve to već sada pruža mnogo doživljaja.
S posljednjim desetljećem 20. stoljeća Lovrinac je nanovo ozelenio, dobivši nove drvorede čempresa, drugih autohtonih stabala i živica, što je uz proširenje ukopišta, izgradnju kamenih česmi, rekonstrukciju vodovodnih instalacija, asfaltiranje novih staza i izgradnju dvaju glorijeta, umnogome podiglo estetsku razinu splitskoga groblja. Danas, naše sedamdeset trogodišnje groblje ima prepoznatljiv izgled. Kao što je zagrebački [[Mirogoj]] presvučen odorom bršljana, a glasovito [[varaždinsko groblje]] čuvaju grmolike niše, splitsko groblje u tajnoj je sprezi s nebom preko stasitih, drevnih čempresa
== Zemljopisni položaj ==
|