Zemljovid: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Preusmjeravanje na Zemljovid |
m Uklonjena promjena suradnika 212.91.107.35, vraćeno na zadnju inačicu suradnika DSisyphBot |
||
Redak 1:
{{Izdvojeni članak|listopad 2005.}}
{{Uklopi iz|Zemljopisne karte}}
[[Datoteka:Kepler-world.jpg|desno|mini|300px|Karta svijeta [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]]]]
'''Karta''' ([[grčki jezik|grč.]] ''{{polytonic|χάρτης}}'', ''list papira''), '''zemljovid''' ili '''zemljopisna karta''' umanjena slika [[Zemlja|Zemljine]] površine, nekog dijela Zemljine površine ili [[nebo|nebeskog svoda]]. Zemljina površina, zbog zakrivljenosti, ne može se prikazati u ravnini bez deformacija, a ne mogu se predočiti ni sve pojedinosti i svi objekti na Zemljinoj površini. Prema tome su karte deformirane i pojednostavljene slike Zemljine površine s unaprijed određenom svrhom. Upotrebljavaju se za različite znanstvene, tehničke, gospodarske, vojne i kulturne potrebe, pa se i dijele prema [[mjerilo|mjerilu]], sadržaju i svrsi.
Karta kao pojednostavljen prikaz [[prostor|prostora]] i navigacijska pomoć ističe odnose među objektima unutar prostora. Karta je [[2D geometrijski model|dvodimenzionalni, geometrijski pouzdan prikaz]] trodimenzionalnog prostora. Znanost i umjetnost '''izrade karata''' naziva se [[kartografija]].
== Uvod ==
Izrada karata potječe još iz [[kameno doba|kamenog doba]] i čini se da pomiče datum otkrića pisanog jezika unatrag za nekoliko tisuća godina. Jedna od najstarijih sačuvanih karata naslikana je na zidu [[Catal Huyuk|Catala Huyuka]] u središnjoj [[Anatolija|Anatoliji]] (današnja [[Turska|Turska]]), a potječe od oko [[6200. p.n.e.|6200. pr. Kr.]]
Dok se o kartama misli kao o proizvodima razumnog, znanstvenog pogleda na svijet, karte imaju i svoju mitsku kvalitetu. Predmoderne karte i tradicije kartiranja izvan zapadnjačke tradicije često su spajali geografiju s neznanstvenom [[kozmografija|kozmografijom]] pokazujući odnos promatrača prema svemiru. Srednjovjekovne "T-O" karte, primjerice, pokazuju [[Jeruzalem]] u središtu svijeta, a u nekim slučajevima i odnos Zemljinog "tijela" prema Kristovom tijelu. Nasuprot tome, pomorske karte (ili "portolani") iz istog razdoblja s prikazom Sredozemlja izvanredno su pouzdane. Čak i danas ispod svoje čisto uporabne vrijednosti, karte mogu biti snažna retorička oruđa, pa je to bio izvor jako plodnog kriticizma karata tijekom zadnjih dvadeset godina, značajno u djelima J. B. Harleyja, Marka Monmoniera i Denisa Wooda.
Cestovne su karte danas možda najšire korištene karte te oblikuju podskup navigacijskih karata, koje također uključuju zrakoplovne i [[pomorska karta|pomorske karte]], karte željezničke mreže te planinarske i biciklističke karte. Društvenim kartama, uključujući [http://GreenMap.org GreenMaps], sve više raste važnost. U terminima kvantitete, najveći broj nacrtanih listova karata vjerojatno su napravili mjesni geodeti u službi općina, sakupljanja poreza, hitnih službi te ostalih mjesnih agencija. Mnoge nacionalne geodetske projekte izvršila je vojska poput [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanskog]] [[Ordnance Survey|Ordnance Surveyja]] (sada građanska vladina agencija svjetski glasovita po svojem opsežnom detaljnom radu).
== Orijentacija karata ==
[[Datoteka:Hereford Mappa Mundi 1300.jpg|mini|desno|200px|''[[Herefordska karta svijeta]]'' je nastala oko 1300. godine, a nalazi se u [[Herefordska katedrala|Herefordskoj katedrali]] u Engleskoj. To je klasična "T-O" karta s Jeruzalemom u središtu, istokom na vrhu, Europom u donjem lijevom i Afrikom u desnom kutu.]]
Konvencionalno većina geometrijsko pouzdanih karata sadrži tekst na vrhu kada je karta okrenuta sjeverom prema gore, dakle sjever se nalazi na vrhu lista.
Karte na kojima se sjever ne nalazi na vrhu:
#polarne karte
#[[dimaksionska karta|dimaksionske karte]]
#Neke pravokutne karte napravljene u Australiji pokazuju južni pol na svojemu vrhu. Nekima ovakva karta može izgledati okrenutom naglavce. One su prvenstveno namijenjene za novosti i turističke karte.
#Stare karte [[Edo|Eda]] pokazuju [[Kokyo|japansku carsku palaču]] na "vrhu", ali također i u središtu, karte. Oznake na karti okrenute su na takav način da ih se ne može ispravno pročitati sve dok se carska palača ne postavi iznad glave.
#Europske [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[T i O karta|T i O karte]] poput [[Herefordska karta svijeta|Herefordske karte svijeta]] imaju središte u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]], a [[istok]] na vrhu.
Ako je osoba smještena na identificiranoj točki unutar područja neke karte, tada se karta može orijentirati na takav način da svaka točka na karti leži u istom smjeru kao odgovarajuće točke u stvarnosti. Primjena navigacije na taj način naziva se [[orijentiranje]].
Za okomito smještene karte koje predstavljaju vodoravno područje zbiljska orijentacija, naravno, nije moguća ali ponekad se približno određuje postavljajući smjer naprijed prema gore.
Povremeno se karta nalazi na stropu, ispravno pokazujući smjerove; u tom slučaju, gledajući gore nalaze se u smjeru kazaljke na satu smjerovi naprijed, lijevo, natrag i desno. Ako je karta pripremljena na stolu, kako bi se postavila na strop, tada se na stolu nalazi [[zrcalna slika]] normalne karte.
== Mjerilo i pouzdanost ==
Mnoge, ali ipak ne sve karte napravljene su u [[mjerilo|mjerilu]], dopuštajući čitatelju da shvati stvarne veličine i udaljenosti među nacrtanim objektima. Veće mjerilo pokazuje više detalja, stoga traži veću kartu za prikazivanje istog područja. Primjerice, karte namijenjene planinarima često su u mjerilu [[omjer|omjera]] 1:24,000, što znači da 1 bilo koje jedinice mjerenja na mapi odgovara 24,000 istih jedinica u stvarnosti; dok su karte namijenjene motoristima često u mjerilu 1:250,000. Karte koje koriste neku kvalitetu osim fizičkog područja za određivanje relativne veličine nazivaju se [[kartogram|kartogrami]].
Poznati primjer karte bez mjerila je [[karta Londonske podzemne željeznice]] koja najbolje ispunjava svoju namjenu tako što je fizički manje pouzdana, a više vizualno komunikativna prema užurbanom pogledu radnika. To nije kartogram (budući da ne postoji nikakvo dosljedno mjerenje udaljenosti) nego [[topologija|topološka]] karta koja također oslikava približne smjerove. Jednostavne karte prikazane na nekim [[cestovni znak|cestovnim znacima]] smjerova sljedeći su primjeri takve vrste.
Zapravo većina komercijalnih navigacijskih karata poput cestovnih karata i planova gradova, žrtvuju određenu količinu pouzdanosti u mjerilu kako bi pridonijeli veću vizualniju korisnost njenom korisniku, na primjer pretjerivanje u širini cesta. Sličnog mišljenja kao i [[krajnji korisnik]], kartografi će cenzurirati sadržaj prostora oslikanog kartom kako bi omogućili korisnije oruđe tom korisniku. Na primjer, cestovna karta može i ne mora prikazivati [[željeznica|željezničke pruge]], a ako da, može ih prikazati manje jasnije nego [[autocesta|autoceste]].
== Vrste karata ==
Prema [[mjerilo|mjerilu]] karte se dijele na karte krupnog, srednjeg i sitnog mjerila. Karte krupnog mjerila (do uključivo 1:100 000) dobivaju se neposredno reprodukcijom originalnih terenskih snimaka. Karte srednjeg mjerila (od 1:100 000 do 1:500 000) izrađuju se iz karata krupnog mjerila. Karte sitnih mjerila (od 1:500 000 i dalje) izrađuju se iz karata srednjeg mjerila.
Prema sadržaju i svrsi karte se dijele na: ''geografske karte'', na kojima su prikazani veći ili manji dijelovi nekog područja [[Zemlja|Zemlje]] (mogu biti krupnog, srednjeg i sitnog mjerila); ''geološke karte'', prikazuju [[geologija|geološke]] formacije na Zemljinoj površini i ispod nje, a izrađuju se na temelju postojećih geografskih karata unošenjem [[stratigrafija|stratigrafskih]] i [[petrografija|petrografskih]] podataka; ''pomorske karte'' konstruirane su specijalno za pomorski promet; sadržavaju sve elemente za [[navigacija|navigaciju]], reljef morskog dna (dubine), položaje [[hridina]] i podvodnih [[greben|grebena]], morsku [[obala|obalu]] i objekte na obali koji su važni za navigaciju. ''Topografske karte'' prikazuju u određenom mjerilu dio Zemljine površine u položajnom i visinskom smislu; na ''orografskim'' kartama predočene su [[planina|planine]] nekog kraja ili čitave države; ''hidrografske (hidrološke) karte'' prikazuju [[voda|vode]] nekog kraja, a ''etnografske'' obitavalište i rasprostiranje [[nacionalnost|nacionalisti]] nekog kraja. Prema svrsi, karte mogu biti još: povijesne, statističke, turističke, prometne (automobilske), meteorološke i druge.
== Karte svijeta i projekcije ==
[[Datoteka:Ocean gravity map.gif|desno|mini|200px|Karta velikih podvodnih obilježja. (1995., [[NOAA]])]]
Karte svijeta ili velikih područja često su 'političke' ili 'fizičke'. Najvažnija namjena političke karte je prikazivanje teritorijalnih granica; namjena fizičke je prikazivanje [[geografija|geografskih]] obilježja poput planina, vrste tla ili upotrebe zemljišta. Geološke mape prikazuju ne samo fizičku površinu, već i karakteristike podložnih stijena, [[rasjed|rasjednih]] linija i podpovršinskih struktura.
Karte koje oslikavaju površinu Zemlje također koriste [[kartografska projekcija|projekciju]], tj. način prenošenja trodimenzionalne stvarne površine [[geoid|geoida]] na dvodimenzionalni list papira. Možda najpoznatija projekcija karte svijeta je [[Mercatorova projekcija]], izvorno namijenjena kao oblik [[pomorska karta|pomorske karte]].
== Elektroničke karte ==
[[Datoteka:Topographic map example.png|mini|200px|[[Digitalni rasterski crtež]] [[USGS|USGS-a]].]]
Od zadnje četvrtine 20. stoljeća, nezamjenjiv alat kartografa je računalo. Veći dio kartografije, posebno kod geodetskog prikupljanja podataka, obuhvaćen je [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavom]] (GIS). Čak i kada GIS nije upleten, većina kartografa sada koristi različite računalne grafičke programe za stvaranje novih karata. Interaktivne, računalno obrađene karte komercijalno su dostupne i dopuštaju korisnicima ''zumiranje'' (odnosno da povećaju ili smanje mjerilo), ponekad zamijenjujući jednu kartu s drugom različitog mjerila sa središtem gdje je moguće u istoj točki. [[satelitska navigacija|Satelitski navigacijski sustavi]] u automobilu su računalno obrađene karte s planiranom rutom i obavještajnim uređajima koje promatraju položaj korisnika putem satelita.
Sa gledišta računalstvenika, zumiranje u određenom redu jedne ili kombinacije više njih:
#zamjenjuje kartu s drugom detaljnjijom
#povećava istu kartu bez povećanja [[piksel|piksela]], dakle pokazuje više detalja
#povećava istu kartu s povećanjem piksela (zamijenjenih pravokutnicima piksela); bez dodatnih prikazanih detalja, ali ovisno o kakvoći nečijeg pogleda moguće je vidjeti više detalja; ako računalni prikaz ne pokazuje susjedne piksele stvarno odvojene, nego preklopljene (to ne uključuje [[LCD]], ali može [[katodna cijev|katodnu cijev]]), onda zamjenjivanje jednog piksela pravokutnikom piksela pokazuje više detalja. Razlika u ovoj metodi je izvođenje [[interpolacija|interpolacije]].
Na primjer:
*Tipično (2) se primjenjuje na datoteku [[PDF|prijenosnog dokumentnog formata]] (PDF). Povećanje u detaljima je, naravno, ograničeno na informaciju koju sadrži datoteka: povećanjem krivulje može na kraju rezultirati u serijama standardnih geometrijskih oblika poput ravnih linija ili kružnih lukova.
*(2) može se primijeniti na tekst i (3) na skicu obilježja karte poput šume ili zgrada.
*(1) može se primijeniti na tekst (prikazujući oznake za više obilježja), dok (2) se primjenjuje na ostatak slike. Tekst se ne povećava nužno kada se zumira. Slično, cesta prikazana dvostrukom linijom može ali i ne mora postati šira prilikom zumiranja.
*Karta može također imati slojeve koji su djelomice [[rasterska grafika|rasterska]], a djelomice [[vektorska grafika]]. Za pojedinačnu sliku rasterske grafike (2) primjenjuje se sve dok pikseli na slici datoteke ne odgovaraju pikselima na prikazu, prema tome (3) primjenjuje se.
Riječ "karta" također se koristila za opisivanje mjesta unutar [[video igre|video igara]] poput [[SOCOM II: U.S. Navy SEALs]] i [[Counter-Strike|Counter-Strikea]], koje igrači koriste za natjecanje kao [[sinonim]] za [[razina (računalne i video igre)|razinu]].
Vidi također [[web stranica#Grafika|Web stranica (grafika)]], [[PDF]], [[Mapquest]] ili [[Yahoo! Maps]].
== Više informacija ==
*[[Atlas (kartografija)]]
*[[Karta svijeta]]
*[[Topografska karta]]
*[[Geološka karta]]
*[[Navigacijska karta]]
*[[Kartogram]]
*[[Katastarski plan]]
*[[Tlocrt]]
*[[Izrada karata]]
*[[Ordnance Survey]]
*[[Google Maps]]
[[Kategorija:Kartografija]]
[[an:Mapa]]
[[ar:خريطة]]
[[ast:Mapa]]
[[be:Геаграфічная карта]]
[[be-x-old:Мапа]]
[[bg:Карта]]
[[bn:মানচিত্র]]
[[bs:Karta]]
[[ca:Mapa]]
[[cs:Mapa]]
[[cy:Map]]
[[da:Kort (geografi)]]
[[de:Karte (Kartografie)]]
[[el:Χάρτης]]
[[en:Map]]
[[eo:Mapo]]
[[es:Mapa]]
[[et:Kaart (kartograafia)]]
[[eu:Mapa]]
[[fa:نقشه (زمین)]]
[[fi:Kartta]]
[[fr:Carte géographique]]
[[fy:Kaart (Kartografy)]]
[[gan:地圖]]
[[gl:Mapa]]
[[gu:નકશો]]
[[he:מפה]]
[[hi:मानचित्र]]
[[hu:Térkép]]
[[id:Peta]]
[[ik:Nunauraq]]
[[is:Kort]]
[[it:Mappa]]
[[ja:地図]]
[[ka:გეოგრაფიული რუკა]]
[[ko:지도]]
[[la:Tabula geographica]]
[[lb:Landkaart]]
[[lt:Žemėlapis]]
[[lv:Ģeogrāfiskā karte]]
[[ml:ഭൂപടം]]
[[mn:Газрын зураг]]
[[ms:Peta]]
[[nl:Kaart (cartografie)]]
[[nn:Kart]]
[[no:Kart]]
[[pl:Mapa]]
[[pnb:نقشہ]]
[[pt:Mapa]]
[[ro:Hartă]]
[[ru:Географическая карта]]
[[sah:Хаарта]]
[[sco:Cairt]]
[[sh:Karta]]
[[simple:Map]]
[[sk:Mapa]]
[[sl:Zemljevid]]
[[sq:Harta]]
[[sr:Карта (мапа)]]
[[su:Atlas]]
[[sv:Karta]]
[[sw:Ramani]]
[[ta:நிலப்படம்]]
[[te:పటము]]
[[tg:Харита]]
[[th:แผนที่]]
[[tl:Mapa]]
[[tr:Harita]]
[[tt:Харита]]
[[uk:Географічна карта]]
[[uz:Xarita]]
[[vi:Bản đồ]]
[[war:Mapa]]
[[wo:Lonkoyoon]]
[[wuu:地图]]
[[yi:מאפע]]
[[zh:地图]]
[[zh-classical:地圖]]
[[zh-yue:地圖]]
| |||