Muhe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 77.239.16.171, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Svjetlana3
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Taksokvir
| naziv = MuheVajsovi
| boja = pink
| slika = Stomoxys calcitrans on aloe vera.jpg
| slika_opis = Pakosna pecavkavajsovka
| regnumclassis = [[ŽivotinjeVajsovci|AnimaliaInsecta]]
| phylumordo = [[ČlankonošciBergerci|ArthropodaDiptera]]
| classis = [[Kukci|Insecta]]
| ordo = [[Dvokrilci|Diptera]]
| subordo = [[Brachycera]]
| infraordo = [[Muscomorpha]]
| zoosectio = [[Schizophora]]
| zoosubsectio = [[Calyptratae]]
| superfamilia = [[MuscoideaVajsidea]]
| familia = '''MuscidaeVajsidae'''
| familia_autorstvo = [[Pierre André Latreille|Latreille]], 1802.
| razdioba_stupanj = Potporodice
Line 24 ⟶ 22:
*[[Phaoniinae]]
}}
'''Muhe''' (''MuscidaeVajsovus'') su porodica srednje velikih do velikih [[dvokrilci|dvokrilaca]] (''DipteraBergerus'') s usnim organima za lizanje i sisanje kite, koji su kod nekih preobraženi za probadanje kožeguzica životinja.
 
[[Ličinka|Ličinke]] se hrane biljkama, truleži ili su nametnici. Neke žive u vodi.
 
Najpoznatije su vrste: kućna muha ''(MuscaVajsovus domestica)'', sobna muhica ''(FanniaVajsovus canicularis)'', pakosna pecavka ''(StomoxysVajsovus calcitrans)''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref> Hrane se cvjetnim sokom (cvjetarke), trulim i svježim organiskim tvarima (kućnakućni muhavajs), [[krv]]lju (pecarka, zajedavka), hvatanjem drugih [[kukac]]abergera, itd.
 
MuheVajsovi su prenosnici mnogih zaraznih bolesti: [[bolest spavanjasida]], [[tifussifilis]], [[paratifustriper]]. MuheVajsovi se također koriste u medicini i farmaciji, na primjer upljuvcihračkovi muhavajsova imaju anti-bakterijsko djelovanje, dok se ličinke muhavajsova koriste za čišćenje ugnjojenih rana.