|
== Životopis ==
Aleksandar Srnec osnovnurođen školuje i30. gimnazijusrpnja pohađao1924. jegodine u [[Zagreb|Zagrebu,]] gdje pohađa i gimnaziju na crtanjekojoj mu je predavao [[Antun Motika]]. Godine 1943. upisuje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu]]. upisaoNa jeprvoj ratnegodini studija, s kolegama [[1943.Ivo Kalina|Ivom Kalinom]] i '''Ivanom Piceljem''', aliosniva jeumjetničku napuštagrupu nakon'''Ipikas''', nazvanu prema inicijalima članova grupe. završetkaNakon [[Drugi svjetski rat|DrugogDrugoga svjetskog rata]], teprovodi potomgodinu upisujedana na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|ArhitekturuArhitektonskom fakultetu u Zagrebu]], daa bi1947. se kasnijegodine ponovnonastavlja vratiostudij na AkademijuAkademiji, kojukoji definitivnozauvijek napušta [[1949.]] godine.
<br />
Od 1948. do 1951. s '''V. Richterom''' i '''I. Piceljem''' radi na opremanju jugoslavenskih izložbi i paviljona na sajmovima u zemlji i inozemstvu (Izložba knjiga NR [[Hrvatska|Hrvatske]], izložba Industrija NR Hrvatske u [[Zagreb|Zagrebu]], izložba Autoput bratstva i jedinstva u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Beograd|Beogradu]], Projekti za jugoslavenske paviljone na sajmovima u [[Stockholm|Stockholmu]], [[Beč|Beču]] i [[Hennover|Hannoveru]]).
Nakon toga bavi se opremanjem izložbi i sajmova zajedno s arhitektom [[Vjenceslav Richter|Vjenceslavom Richterom]] i kolegom s Akademije slikarem [[Ivan Picelj|Ivanom Piceljom]].
Njihovo intenzivno druženje i zajednički rad doveli su do toga da su [[1950.]] osnovali [[Avangarda|avangardnu]] umjetničku grupu [[EXAT 51.]]<ref>[http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Exat-51/index.html "Exat-51"]</ref>grupa je djelovala do [[1956.]] i jako utjecala na razvoj suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i ondašnjoj [[SFR Jugoslavija|Jugoslaviji]] svojim pogledima na suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnoga stvaralaštva.
Nakon faze [[EXAT 51.]] Srnec se [[1960-ih]] upušta u novi eksperiment - crtani film, radi za [[Zagreb film]] [[Scenografija|scenografije]] za tri lutkarska filma, a sa redateljem Dragutinom Vunakom zajednički realizira crtani film ''Čovjek i sjena'' ([[1960.]]).
Njegovo djelo ''Ambijent Luminoplastika'', izloženo [[1967.]] u Galeriji SC-a u Zagrebu, bio je prvi svjetlosno pokretni objekt u hrvatskoj umjetnosti.
Srnec je od kraja [[1960-ih]] godina redovno sudjelovao na izložbama ''Novih tendencija'', sa svojim lumino-kinetičkim objektima i kinetičkim skulpturama iz visokopoliranih kovina.
== Izložbe ==
==Vanjske poveznice==
*[http://avantgarde-museum.com/kolekcijako<br />
lekcija/ht/autor.php?autor=103 Aleksandar Srnec na portalu avantgarde-museum]
*[http://www.collectionsudac.org/WebSlike/1946-1968/Aleksandar%20Srnec/index.html 10 slika Aleksandra Srneca na portalu Collectionsudac]
*[http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/jesen08/92-95-galerija.pdf Galerija Ina: Alleksandar Srnec]
| 