Tinj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m iw |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
|regija = Dalmacija
|županija = Zadarska županija
|općina =
|mikroregija =
|najgrad =
Redak 14:
|domaćinstva =
|pošta = 23423 Polača
|pozbroj = 023
|autooznaka = ZD
|slika =
Redak 26:
Nalazi na položaju s kojeg se vidi skoro cijela Zadarska županija. Sastoji se od 4 zaselka - [[Barkanja]], [[Gradina]], Selo, Vareš i Zagradine.
Kao najstariji sakralni objekt Tinja navodi se prema dokumentima crkva sv.Ivana Krstitelja na starodrevnoj Gradini u ispravi iz 1194.god.S vremenom je ona dotrajala i 1817.god.podignuta je nova .Staru crkvu sv.Ivana Krstitelja pobunjeni Srbočetnici i jugoslavenska "armija"18.rujna 1991.teško oštetiše,opljačkaše i na kraju zapališe.Zalaganjem župljana i Nadbiskupije sada je obnovljena.Nova crkva sv.Paškvala sa 19 metara visokim zvonikom sagrađena je (1974-1976)god.uz požrtvovnost župljana i legendarnog župnika pok.don Tita Šarina.Posvećena je 10.listopada 1976.god.U Domovinskom ratu Srbočetnici iz mržnje prema hrvatskom narodu i katoličkoj vjeri je sravnaše sa zemljom.NA SRAMOTU HRVATSKOJ DRŽAVI JOŠ NIJE OBNOVLJENA!!! Groblje se nalazi oko stare crkve sv.Ivana Krstitelja.Župna kuća podignuta je 1820.obnovljena 1904.god.U Domovinskom ratu je spaljena ,obnovljena je nakon rata.
== Gospodarstvo ==
Okolica Tinja je bogata vinogradima, maslinama, bademima i smokvama. Stanovnici Tinja se bave uzgojem voća i povrća. Poznati su specijaliteti [[pršut]], devenice krvne i mesne, janjetina i tučevina (puretina). Poseban način spremanja jela je pečenje ispod peke.U Tinju je osnovana Poljoprivredna zadruga "MARAŠKA".
== Povijest ==
Tinj se prvi put spominje prije oko tisuću godina.
Mjesto se prvi put spominje 1069.god.kao "mons Tini"u jednoj povelji kralja Krešimira IV.To su ostatci kule srednjovjekovnog kaštela Gradina koji se i danas vide.Uz kulu je naslonjena crkva sv.Ivana Krstitelja.U davnini taj se kaštel zvao Tynun.Tinj se spominje 1125.god.kao posjed benediktinske opatije sv.Ivana u Biogradu.Opatica zadarskog samostana sv.Tome apostola Bora prema presudi iz 1164.god. svjedoči da njezin samostan posjeduje neku zemlju pod brdom Tinjom.Za vrijeme Ciparskog rata(1570-1573)Tinj je pao u ruke turskih osvajača (Ferhad-beg Sokolović).
Tinj je za vrijeme Domovinskog rata bio pod okupacijom (Gradina, Zagradina i Selo) dok je Varoš Jurjevića ostao neokupiran. Za vrijeme rata srušena je crkva sv. Paškvala. U poslijeratnom razdoblju nije došlo do iseljavanja u veće sredine ([[Zadar]], [[Šibenik]], [[Zagreb]], [[Rijeka]]).
| |||