Oton Kučera: razlika između inačica

Kučera je smatrao da je odnos čovjeka prema znanosti o zvjezdanom nebu posve drukčiji nego prema bilo kojoj drugoj znanosti i da se može usporediti s odnosom čovjeka prema rodnoj grudi i domovini i da astronomija usmjerava čovjeka na razmišljanje o posljednjim i najvećim problemima prirode i čovjeka u njoj, a takva razmišljanja jako utječu na to da se umire i natrag potisnu strasti, koje nisu ures naobraženih ljudi te u tome vidi snagu astronomije i njezinu veliku odgojnu vrijednost za sve naraštaje.

 

 

Prelaskom u [[Zagreb]], [[1892]]. godine, počinje Kučerino najplodnije razdoblje stvaralaštva. Djelovao je na Realnoj gimnaziji, gdje je uredio prvi suvremeni kabinet za fiziku, [[1893]]. godine, a iste godine iz tiska je izašla njegova knjiga ''Vrieme - crtice iz meteorologije''. Godine [[1895]]. izlazi i znanstveno-popularno astronomsko djelo ''[[Naše nebo]]'', tiskano u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], u nakladi od 12.000 primjeraka. Djelo je dočekano oduševljenjem i rasprodano u kratkom vremenu, da bi doživjelo još dva izdanja za Kučerina života, godine [[1921]]. u nakladi Hrvatskoga prirodoslovnog društva i godine [[1930]]. u izdanju Matice hrvatske. Za ovu knjigu Kučera je nagrađen iz zaklade grofa [[Ivan Nepomuk Drašković|Ivana Nepomuka Draškovića]]. Stotinu godina nakon prvoga izdanja u Zagrebu je [[1995]]. godine tiskano i četvrto izdanje ''Našeg neba''.

 

Godine [[1899]]. Oton Kučera je napisao udžbenik Fizika za niže razrede, s dodatkom iz astronomije i kemije i promoviran za doktora na Sveučilištu u Zagrebu, tezom o [[Marin Getaldić|Marinu Getaldiću]] te postao predavačem više matematike i teorijske fizike s mehanikom na [[Šumarska akademija u Zagrebu|Šumarskoj akademiji u Zagrebu]], gdje je predavao sve do umirovljenja, [[1915]]. godine. Na Šumarskoj akademiji uveo je dvogodišnji [[geodezija|geodetski]] tečaj, a prve godine je bio i predstojnik. Iz ovoga geodetskog tečaja izrastao je današnji [[Geodetski fakultet u Zagrebu]].