Inačica od 27. studenoga 2010. u 02:50 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.407 edits m [r2.6.4] robot Dodaje: ha:Rogo ← Starija izmjena		Inačica od 18. prosinca 2010. u 17:41 uredi ukloni ovu izmjenu Jarebika (razgovor \| doprinosi) 1.514 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 17: }} [[Datoteka:Manihot esculenta dsc07325.jpg\|mini\|lijevo\|Gomolj manioke.]] '''Manioka''' (popularno '''kasava''', ponekad je nazivaju i '''yucca'''; lat. Manihot esculenta), južnoamerička biljka porodice [[Mlječike\|mlječika]] (Euphorbiaceae), raširena tropskom dijelu [[Južna Amerika\|Južne Amerike]] i [[Karibi\|Zapadnim Indijama]] (antilska Amerika), gdje [[Indijanci]]ma služi kao sirovina za proivodnju [[kruh]]a i [[piće\|pića]]. Javlja se u dva osnovna tipa, slatku neotrovnu i gorku, otrovnu koja u sebi sadržava [[Cijanovodična kiselina\|cijanovodičnu kiselinu]]. Manioka raste u obliku žbunja. Korijen (gomolj) joj je dug do 36 inči (90 cm) i debeo 3 inča (8 cm) iz kojeg Indijanci, nakon naročitog postupka dobivanje brašna i njegove detoksikacije, peku velike okrugle lepinje. U 16. stoljeću trgovci robljem prenesli su je i u [[Afrika\|Afriku]]. Manioku Indijanci sade na poljima iskrčenima u [[džungla\|džungli]], koja zbog iscrpljivanja [[tla\|tla]] moraju napuštati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pića od kasave zadužene su žene. Najvažniji pribor za izradu brašna je [[ribež]] za kasavu <ref>[http://cache.virtualtourist.com/2946322-Travel_Picture-Grating_manioc_in_the_Amazon.jpg vidi sliku]</ref>, čiji su proizvođači poznati još iz davnina Indijanci [[Wai-Wai]]. Sastoji se od ~~prvokutne~~pravokutne daske od mekanog drveta, koju izradi muž, nakon čega žena po njenoj površini mora zabiti 5 do 6 tisuća (C. Lévi-Straus; Wai-Wai, str. 53) sitnih komadića oštrog kamena, u unaprijed izbodenu rupicu. Nakon što se u svaku rupicu zabije kamenčić, muž će površinu za ribanje premazati ~~ličilom~~[[ličilo]]m od [[cinober]]a pomiješanog s biljnom mliječi, kako bi se dodatno učvrstili kamenčići u njemu. Ovi ribeži glavni su izvozni artikl [[Wai-~~Waija~~Wai]]ja, i izvor 'bogatstva', nožića i druge tehničke robe, a glavni putnici i trgovci bili su [[Wapisian]] Indijanci (ib.). [[Datoteka:Iwata kenichi cassava.jpg\|mini\|lijevo\|manioka]] Najprije bi se na njima izribalo brašno, nakon čega se prosijava, da bi se otklonili veliki komadi i zatim pakirali u tube pletene poput cijevi koje vise s kose krovne grede kuće <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_tipiti.jpg vidi sliku kako to rade Indijanci Kanela]</ref>. Ove košare-cijevi (tipiti) za prešanje (njeni su poznati proizvođači bili Indijanci [[Emerillon]], ib.) kod [[Mawayana]] Indijanaca imaju ručku, kroz koju je provučena motka, kojom se kao polugom cijevi produljuju i na taj način izažima sadržaj. Iz cijevi mora izaći sav sok jer je [[otrov]]an, a sakuplja se u ispod postavljenoj posudi. Nakon što se brašno (danas ga zovu [[farinha]]) iscijedi spremno je za pečenje <ref>[http://anthropology.si.edu/canela/images/manioc_pressed.jpg vidi sliku, brašno koje je izašlo iz tipiti cijevi]</ref> na velikim glinenim pločama. Smrtonosni sok što je iscurio, nakon što se prokuha i iz njega ispari otrov, tamnosmeđi je začin, koji štiti od kvarenja, i Indijanci ga koriste u svim jelima i zove se [[cassarep]]. Sva plemena [[kišna šuma\|kišne šume]] koja uzgajaju manioku proizvode od pečenih kruhova i naročita pića koja piju kad se god sjete. Ogromne količine ovog pića koje izaziva snažnu opijenost, troše prilikom različitih svečanosti. Piće se dobiva na taj način što žene žvaču lepinje od farinhe i pljuju u posebne posude u kojima će uz pomoć sline fermentirati. Indijanci [[Urubu]] iz istočnog Brazila nazivaju ga [[cauin]], a poznato je i kao '''cachiri''' (kaširi). Isti postupak dobivanja ovih fermentiranih pića je i iz ~~kukuruza~~[[kukuruz]]a ([[chicha]]) i drugog bilja koje Indijanci uzgajaju, kao i od [[med]]a, čemu se posvetila bezbrojne mitove brojna plemena Južne Amerike. == Izvori ==

Manioka: razlika između inačica