Justinijanova kuga: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Justinijanova kuga''' je pandemija koja zahvaća [[Bizantsko Carstvo]], a potom i ostatak znanog svijeta [[541.]]-[[542.]] godine. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva [[pandemija]] [[bubonska kuga|bubonske kuge]] koja je postala puno poznatije pod imenom [[Crna smrt]]. Suvremeni povjesničari su nazvali ovu kugu po istočnom rimskom caru [[Justinijan I.|Justinijanu I.]] koji je vladao u tome razdoblju. Justinijan se bio i zarazio, ali je bio među rijetkima sretnicima koji su preboljeli tu bolest.
==Epidemija==
Redak 7:
Bizantski pisac [[Prokopije]] koji je živio tijekom epidemije piše da su prve vijesti o epidemiji stigle iz grada [[Pelusium|Pelusiuma]], nedaleko od [[Suez|Sueza]]. Kasnije je zabilježio da je od epidemije u [[Carigrad]]u svakog dana preminulo 10.000 ljudi, dok s druge strane moderni povjesničari spominju brojku od 5000 mrtvih svakog dana tijekom vrhunca epidemije. U takvoj situaciji nije bilo dovoljno mjesta za pokopati mrtve, pa su tijela bila ostavljena na otvorenom. Bizantski pravni sistem se našao u problemima zbog sređivanja pitanja nasljeđivanja tako da je Justinijan donio nove zakone kako bi barem to bilo riješeno. Smatra se da je epidemija ubila možda čak i 40 % stanovnika Carigrada, kao i četvrtinu stanovnika Bizantskog Carstva. Nakon svog prvog smrtonosnog pohoda 541.-542. godine ova epidemija će postati pandemija koja se vraća svaku generaciju sve do 750. godine. U svojim smrtonosnim pohodima ona će ubiti 100 milijuna stanovnika naše planete[http://www3.niaid.nih.gov/news/newsreleases/1996/plague.htm][http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files%5CPlague2003.htm]. Taj broj će neki povjesničari kao [[Josiah C. Russell]] još podignuti smatrajući da je europska populacija izgubila 50 %- 60 % stanovnika ovom pandemijom [http://www.ph.ucla.edu/EPI/bioter/anempiresepidemic.html].
[[Justinijan]]ova kuga je zadnje pandemija klasičnog razdoblja, a za novu će se trebati pričekati do 14. stoljeća i pojave Crne smrti.
==Političke posljedice==
Tijekom prvog dijela Justinijanove vladavine dolazi do pokušaja oslobađanja Zapadnih prefektura Rimskog Carstva. U kratkom vremenskom periodu od samo 7 godina (533.-540.) rimska vojska uspješno napada kraljevstvo [[Vandali|Vandala]], a potom i kraljevstvo [[Istočni Goti|Ostrogota]]. U tim ratovima ona oslobađa Rimsku Afriku, [[Sardinija|Sardiniju]], [[Korzika|Korziku]], [[Sicilija|Siciliju]], [[Dalmacija|Dalmaciju]] i svu Italiju južno od rijeke [[Po]]. Nakon izbijanja epidemije Carstvo osim gubitaka u ljudstvu gubi i
Druga potencijalna nuspojava je pojava [[Arapi|Arapa]] koji u
[[Kategorija:Bizant|Justinijanova kuga]]
| |||