Cyanobacteria: razlika između inačica

pod razmatranjem ([http://ijs.sgmjournals.org/cgi/content/abstract/54/5/1895])

}}

 

Cijanobakterije su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfološkom i citološkom građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površin trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu Jadrana su najčešće prisutne jednostanične modrozelene alge koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.

 

Cvjetanje vode događa se u [[voda]]ma koje su zagađene raznim organskim tvarima. Tamo, tijekom svog razmnožavanja, modrozelene alge troše puno [[kisik]]a a kada ga nestane dolazi do njihovog odumiranja i otpuštanja raznih [[otrov]]a. Kada odumre velik broj modrozelenih algi otpušta se velika količina otrova te može doći i do pomora lokalnog živog svijeta ([[riba]], drugih [[životinja]] i [[biljke|biljaka]]).

 

[[Kategorija:Bakterije]]

 

[[an:Cyanobacteria]]